Hrvatskoj je potrebna brodogradnja! Brodogradnja je generator proizvodnje i ujedno izvoznik domaće industrije, te je kao takva važna za razvoj cjelokupne društvene zajednice. Brodogradnju ne predstavljaju samo brodogradilišta, već je brodogradnja u RH veliki sustav koji uz brodogradilišta čine i proizvođači opreme, kooperantske tvrtke, projektni uredi, sveučilišta, Brodarski institut, Hrvatski registar brodova, te brojna mala i srednja poduzeća koja su na razne posredne načine povezana s brodogradnjom. Eventualnim zatvaranjem brodogradilišta, kao okosnice brodograđevne industrije, urušio bi se čitav sustav s dalekosežnim posljedicama.

 

Jedna je ovo od poruka iz Otvorenog pisma Skupštine Simpozija Sorta 2018., koji se krajem proteklog tjedna održao na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Simpozij o teoriji i praksi brodogradnje, in memoriam prof. Leopold Sorta, već 44 godine, svake dvije godine, okuplja domaću znanstvenu i stručnu brodograđevnu javnost: inženjere iz brodogradilišta, brodarskih kompanija, proizvođača brodskih strojeva, uređaja i opreme, klasifikacijskih društava, instituta, fakulteta, državne uprave i druge.

 

Otvorenim pismom pozivaju sve one koji mogu utjecati na stanje u brodogradnji, u prvom redu vlasnike brodogradilišta i Vladu RH da ulože sve napore kako bi se očuvala ova djelatnost i da pokušaju naći izlaz iz postojeće krizne situacije.

 

Skupština Simpozija upozoravala je u više navrata na stanje u brodogradnji i davala smjernice za rješavanje tog važnog problema još od sredine 2000. godine, kad je pokrenut projekt „Strategija razvitka brodogradnje – Hrvatska brodogradnja u 21. stoljeću“. U više navrata, upozoravala je da je potrebno prvo provesti restrukturiranje a tek onda privatizaciju brodogradilišta. Svi „apeli“ koji su se odašiljali s govornice Sorte nisu polučili rezultate.

 

Unatoč tome i riskirajući da ponovno poruka sa Sorte bude tek novi pokušaj, brodograđevni stručnjaci smatraju da je potrebno još jednom izraziti stav većine stručnjaka, kako iz samih brodogradilišta, tako i cijelog niza prateće industrije, fakulteta i ostalih tvrtki uključenih u gradnju i remont brodova.

 

- U brodogradnji RH nije niti približno iskorištena mogućnost daljnjeg razvoja kojeg pruža brodogradnja kao okosnica razvoja ostale industrije. Brodogradnja pruža ogroman potencijal za razvoj malih i srednjih poduzeća oko nje kao baze. Vrlo je teško danas s nekim proizvodom izaći na svjetsko tržište, a brod kao jedan od najkompleksnijih proizvoda pruža velike mogućnosti tvrtkama da plasiraju svoj proizvod kao sastavni dio broda – ističu nadalje u pismu javnosti.

 

Ističu i da dugoročna održivost velikih brodogradilišta u Hrvatskoj najviše ovisi o upravljanju tim brodograđevnim poduzećima, kao prvom karikom koja stvara ključne preduvjete za pozitivno poslovanje.

 

Druga ključna karika je pravovremeno davanje državnih jamstava prema modelu koji se ne smatra državnom potporom.

 

Treća nezaobilazna karika je aktivno učešće financijskih institucija u financiranju gradnje i/ili eksploatacije broda s konkurentnim naknadama i kamatama.

 

- Uvjereni smo da je dugoročna suradnja brodograđevne industrije, sveučilišta i znanstvenih instituta na znanstvenim i tehnološkim projektima, kojima će se razviti inovativni potencijal hrvatske brodogradnje, jedini pravi put kojim se garantira njena dugoročna održivost. Ozbiljnije ulaganje u okviru Makroprojekta brodogradnje 1970.-1975. svojedobno je omogućilo upuštanje u zahtjevne projekte brodova i razvoj hrvatske brodogradnje. Hrvatska brodogradnja želi i može projektirati i graditi sofisticirane brodove, kao i sve druge pomorske objekte velike dodane vrijednosti koji donose dobit - zaključuju sudionici Skupštine Simpozija Sorta 2018.