Povodom 12. Tjedna psihologije u Hrvatskoj koji se obilježava do nedjelje 24. veljače održan je niz predavanja i radionica na temu diljem Istre. Jedno od njih bilo je i predavanje Volonterskog centra  Istra pod nazivom “Uputnica za volontiranje: Zašto, kako i kome?”

 

O toj smo temi govorili sa Tihanom Fontana iz Volonterskog centra Istra koja kaže da volonterizam ima brojne pozitivne psihofizičke efekte, i to više na volontera, nego na onog kome se u nečem pomaže. - Istraživanja pokazuju da volontiranje podiže samopouzdanje kod osobe koja volontira, smanjuje razinu stresa, povećavaju se društveni kontakti, ali i šanse za pronalazak zaposlenja. Također, istraživanja pokazuju da volontiranje smanjuje rizično ponašanje kod osoba u vidu konzumacije alkohola i drugih opojnih sredstava, a volontiranjem se luči i hormon sreće koji ima blagotvorni učinak na osobu", rekla je Fontana.

 

Ipak, u Hrvatskoj postoje brojne predrasude da je volontiranje zapravo izrabljivanje, iskorištavanje besplatne radne snage. To i nije daleko od istine pa je Hrvatska volotiranje morala propisati zakonom. Naime, pravo se volontiranje vrši u neprofitnim organizacijama, sve ostalo je ono što smo ranije spomenuli- iskorištavanje nečijih vještina i nečijeg vremena.

 

U odnosu na druge zapadne zemlje, u Hrvatskoj je volonterstvo definirano zakonom zbog njegove zlouporabe. "Neke europske zemlje volontianje uopće nemaju u svom zakonu jer nije potrebno nešto tako lijepo propisivati, jednostavno se podrazumijeva", rekla je Fontana te dodala kako najprije treba znati da je volontiranje dobrovoljno!

 

Osim na brojne psihofizičke benefite volontera sa Tihanom smo se osvrnuli i na podatke gdje se u Istri najčešće volontira. "Uglavnom su to institucije sa socijalnim uslugama jer one imaju najveće potrebe, ali potražnja postoji u brojnim sportskim, ekološke i kulturnim organizacijama, ali i općenito vezane uz društveni aktivizam".

 

Kako je Tihana Fontana i sama rekla- mladi Europljani češće volontiraju nego Hrvati. "Nakon završenog fakulteta mladi često uzimaju godinu dana za volontiranje u nekoj stranoj zemlji, a za to vrijeme su im pokriveni svi troškovi, od putnih troškova, smještaja, hrane i putnog osiguranja". Za to vrijeme volontiranja, steknu određene vještine i saznaju više o sebi te što žele od budućnosti.

 

Gdje se krije razlog slabijeg odaziva mladih iz Hravtske za odlazak na volontiranje, Tihana tvrdi- u neznanju. Sve navedene benefite i financiranja volontiranja nude se i Hrvatima koji se još ne odvažuju na takve korake jer su društvena očekivanja nešto drugačija, ali i manje poticajna.