Budući da je sigurnost cestovnog prometa jedan od prioriteta rada Ministarstva unutarnjih poslova, u Valbandonu su se jučer i danas okupili voditelji službi, odjela i odsjeka za sigurnost cestovnog prometa u policijskim upravama te načelnici svih postaja prometne policije kako bi na godišnjem sastanku analizirali stanje sigurnosti u prometu i dogovorili mjere kako ga poboljšati. 

Kako je istaknuo voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova Josip Mataija, protekle se godine na području Republike Hrvatske bilježi poboljšanje stanja sigurnosti u cestovnom prometu u smislu da je zabilježeno 6% manje prometnih nesreća s poginulim osobama, a 20 osoba manje je izgubilo život u odnosu na prethodnu godinu.

Smanjenje problematike bilježi se po svim pokazateljima pa je tako zabilježeno i manje prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i materijalnom štetom, kao i manje lakše i teže ozlijeđenih osoba.

''Ovo je posljednja godina Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011.-2020. te nam je prioritet ostvariti zadani cilj, a to je smanjiti broj poginulih na hrvatskim cestama tako da do kraja godine ne bude više od 213 smrtno stradalih'' rekao je voditelj Mataija, pri čemu je napomenuo da se cilj ne može ostvariti samo represivnim aktivnostima, već ih je potrebno kombinirati s prevencijom.

Mataija je istaknuo i kako se sigurnost u prometu i zadani cilj nacionalnog programa ne mogu ostvariti samo postupanjem policije, već je to problem koji zahtjeva aktivno uključivanje svih subjekata čiji je djelokrug rada na neki način povezan sa sigurnošću cestovnog prometa. Isto tako, potrebno je potaknuti i cjelokupno društvo na odgovornije ponašanje u prometu, a upravo je to bila intencija izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti u cestovnom prometu.

''Zakonske izmjene posebno su usmjerene prema recidivistima, odnosno osobama koje učestalo i grubo krše prometne propise, a njihova je intencija strožim kaznama odvratiti počinitelje od ponavljanja nepropisnog ponašanja. Svakako je bitno istaknuti da vozači i drugi sudionici u prometu ne bi trebali poštivati prometne propise samo zbog straha od kazni, već zbog vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika u prometu'' pojasnio je Mataija. 

Kako bi se do kraja godine ostvario cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011.-2020., odnosno kako na hrvatskim prometnicama ne bi stradalo više od 213 osoba, policija će u narednom razdoblju poduzimati aktivnosti usmjerene prema prekršajima koji uzrokuju najteže posljedice prometnih nesreća, a to su tzv. četiri ubojice u prometu: alkohol, nepropisna brzina, nekorištenje sigurnosnog pojasa i distrakcija, odnosno nepropisno korištenje mobitela.

Osim toga, intenzivirat će se preventivne aktivnosti  te će se one usmjeriti prema najranjivijim skupinama sudionika u prometu, a to su djeca, pješaci, biciklisti, motociklisti, mladi vozači, ali sve češće i osobe starije dobi.