U srijedu, 11. ožujka, na ovogodišnjem tradicionalnom festivalu Zlatni zub u Poreču, INK Gradsko kazalište Pula gostuje s predstavom talijanskog nobelovca Daria Foa MISTERO BUFFO u izvedbi Valtera Roše.
Predstava ne silazi sa repertoara INK od lipnja 2012. godine, najdugovječnija je predstava, s najvećim brojem izvedbi u kući, ali i najvećim brojem gostovanja u zemlji i u inozemstvu.
INK Gradsko kazalište Pula, u svom programu razmjene gostovanja s kazalištima diljem Hrvatske, gostuje u četvrtak, 12. ožujka 2020. u Zadru s predstavom MEDUZA: Duhovi Sylvie Plath.
Predstava je premijerno izvedena 29. travnja 2019., redatelja i koreografa Miloša Sofrenovića, dramaturginje Milice Konstantinović Stanojević.l
Izvođači i suradnici na scenskom pokretu jesu Andrea Gotovina, Luka Mihovilović, Sendi Bakotić, Maja Ožegović i Nika Ivančić.
SYLVIA PLATH JE I FEMINISTIČKA IKONA I NESTAŠNA KĆERKA
Cjelovečernje koreodramsko djelo "MEDUZA: duhovi Sylvije Plath" podjednako je nadahnuto kako poezijom, tako i životom snažnoga ženskog glasa svjetskoga pjesništva – američkom pjesnikinjom Sylvijom Plath.
Neraskidivo uzročno-posljedični entiteti svakodnevnice (biografski dijelovi iz života pjesnikinje) i umjetničke prakse (njezine pjesme) postavljeni su u kreativni dijalog s pet izvođača u procesu geneze scenskog djela.
Ovim posljednjim koreografskim projektom, u suradnji sa svojim autorskim timom, pokušavam fizičko neverbalnim tumačenjem odabranih stihova, ove tragične pjesničke heroine, "tišinom pokreta" ne izgubiti snagu artikulacije njezinih riječi. Sylvia Plath u procesu samospoznaje obojene revolucionarnim senzibilitetom ne pronalazi na kraju svoj osobni unutarnji mir i harmoniju u poslijeratnom društvu sredinom 20. stoljeća, ali njezin "nemir", kojim je prožeto čitavo njezino stvaralaštvo, fascinantno oslikava kompleksnu percepciju društva u kojemu se nalazi jedna snažna žena boreći se za svoje zasluženo mjesto pod suncem.
Ovo je predstava koja se bavi pitanjima vidljivosti, vitalnosti i prihvatljivosti individue u društvu koje, kako tada u 20. tako i sada u 21. stoljeću, preferira manji stupanj osobnoga, revolucionarnog ili konfrontacijskog.
Predstavu posvećujem sjećanju na Vesnu Sofrenović (1954-2018), velike prijateljice, novinarke i spisateljice.
Višegodišnja koreografsko-redateljska praksa Miloša Sofrenovića u bavljenju velikim piscima svjetske literature, kroz različite društveno-povijesne i kulturološke epohe (Samuel Beckett, Peter Handke, Virginija Woolf, Marcel Proust, Yukio Mishima), svoj novi fokus pronalazi u liku i djelu američke pjesnikinje SYLVIE PLATH, po mnogima najznačajnijeg suvremenog ženskog glasa svjetske poezije nakon Emily Dickinson.
Koreodrama MEDUZA: Duhovi SYLVIE PLATH kroz prizmu poetske oporuke rano preminule američke pjesnikinje i na osnovi njene umjetničke ostavštine istražuje kompleksnu podvojenost i ljepotu ženske psihe razapete između borbe žene da se u suvremenom društvu ostvari, s jedne strane kao umjetnica, dok je s druge strane okvir njenog postojanja uvjetovan neizbježnim patrijarhalno nametnutim “ulogama”.
Životom ugašenim poput hipi – pokreta, u autonegaciji – samoubojstvom, SYLVIE PLATH simbolizira i čitavu epohu šezdesetih u Americi, epohu velikih očekivanja i otkrivanja i malih postignuća.
Sa zanosom koji je donijelo poslijeratno tranzicijsko okretanje bivših jugoslavenskih republika Europskoj Uniji i sa razočarenjem koje je došlo neposredno za tim, SYLVIA PLATH i nama ovdje, znači sve više.
SYLVIA PLATH je i feministička ikona i nestašna kćerka, odana supruga i majka, kraljica metafore, halucinantna i nasilna, nestvarna, autodestruktivna, samoubojica, pop – ikona, negativ slike američkog sna, sublimacija borbe za opstanak ženskog pera, ženski američki Jesenjin, Majakovski ili Paveze.
ZBIRKA SATIRIČNIH MONOLOGA
MISTERO BUFFO, zbirka satiričnih monologa, djelo je talijanskog nobelovca Darija Foa, nastala 1969. no i danas je vrlo aktualna.
Temelji se na Foovom istraživanju srednjovjekovne narodne predaje i tradicije tzv. giullara, odnosno, lakrdijaša.
Svoje teme uglavnom pronalaze u subverzivnom, alternativnom, čitanju biblijskih tema.
Lakrdijaši nisu vrijeđali vjeru, Boga i Svece već su razotkrivali i ismijavali sve one koji su iskorištavali religiju za svoje vlastite ciljeve.
Ono što je vrlo zanimljivo je da nam te lakrdije pokazuju kako je srednji vijek, iako smatran mračnim periodom u povijesti čovječanstva, ipak imao neke svijetle točke; a to je ponajprije duh naroda, koji je, potlačen, iskorištavan i ugnjetavan, duhom bio vrlo slobodan.
Tekst je preveden na istarsku čakavicu, no, prema uzoru na original, ova naša čakavica je "zbaštardana", "remixirana" koja u sebi ima elemente raznih istarskih govora.
Lakrdije:
Moralnost Slijepca i Hromoga, Kain i Abel, Čudo na vjenčanju u Kani, Igra Luđaka pod križem, Scapinov grammelot, Prvo čudo mladoga Isusa, Bonifacije VIII, Gladni Zanni, Lazarovo uskrsnuće, Rođenje lakrdijaša, Marija pod križem, Grammelot engleskog odvjetnika.
