- Nakon duge agonije i nekoliko dana prije 88. rođendana, 4. svibnja 1980., umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i njezina saveza komunista, piše francuski AFP o jugoslavenskom vođi koji je odbio pokroviteljstvo Sovjetskog Saveza i čvrstom rukom vladao mozaikom naroda i vjera. 

Brojne ulice i trgovi diljem Istre, poput središnjeg trga u Rovinju, nose njegovo ime. 

Nakon sloma Jugoslavije podjednako hvaljen i kritiziran. Njegov povijesni značaj još uvijek je nemoguće do kraja ocijeniti. Njegov odnos prema Istri iskazan je kroz odluke o pokretanju ustanka u Istri i II. zasjedanja AVNOJ-a.

Pokretanje ustanka u Istri (što je prepušteno GŠ Hrvatske) bilo je potaknuto zaključkom J. Broza-Tita kao vrhovnoga zapovjednika NOV Jugoslavije da se Istra i Slovensko primorje – sudeći po dotadašnjem diplomatskom i polit. iskustvu – neće moći sjediniti s maticom zemljom na klasični diplomatski način, već da će ključ njihova pripajanja Hrvatskoj i Sloveniji biti vojno oslobađanje.  

Bilo je jasno da će onaj tko bude imao vojsku u Istri, nakon rata određivati uvjete razgovora. Borba za priključenje Istre Hrvatskoj, a time i novoj jugosl. Federaciji, vodila se na diplomatskoj razini između čelništva Narodnooslobodilačkoga pokreta i savezničkih zemalja uglavnom od kapitulacije Italije (1943) do završetka rata (1945). 

Tito je savezničkoj misiji pri Vrhovnom štabu stalno naglašavao da se odluke AVNOJ-a u tom smislu neće promijeniti. Zbog toga se prišlo ozbiljnijem radu na stvaranju organa nove vlasti na oslobođenim teritorijima, pa tako i u Istri.

Tito je posebnom diplomatskom strategijom na kraju uspio Istru zadržati u sastavu nove Jugoslavije. 

U razdoblju 1945–80. vrlo je često dolazio u Istru, posebice na odmor na Brijune i na Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli.

Izvor: Istrapedia