U rovinjskom Grand Park hotelu danas se održala konferencija „Hrvatska kao dio eurozone’’ na kojoj su sudjelovali glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, predsjednik Uprave Adris grupe, Marko Remenar, gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, istarski župan Boris Miletić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, te guverner HNB-a Boris Vujčić.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u petak je u Rovinju izjavio da je zakon o euru u fazi izrade, čiji bi nacrt trebao biti objavljen sredinom siječnja dok se njegovo donošenje očekuje u travnju iduće godine
Uz taj zakon bit će potrebno promijeniti 46 zakonskih i više od 70 podzakonskih akata prije samog uvođenja eura, rekao je Marić.
Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu, a objava formalne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu očekuje se sredinom iduće godine.
'Od tog trenutka Hrvatska praktički ulazi u završnu fazu i sav ovaj posao koji radimo moramo još ubrzati jer je puno posla pred nama', rekao je Marić, podsjećajući da će trebati povući gotovo milijardu i sto milijuna komada kovanica kuna i 500 milijuna novčanica kuna te obaviti predopskrbu banaka, pošte, Fine i poduzetnika novčanicama i kovanicama eura.
Predstoji velika prilagodba na financijskom sektoru te kako sve skupa ima zajednički nazivnik, a to su 'informiranje i zaštita potrošača kao integralni princip cijelog procesa koji vodimo'.
Po njegovim riječima, od kolovoza iduće godine će, kroz zakon o euru, biti regulirana obveza dvojnog iskazivanja cijena, što je jedan od načina da se ublaže pritisci na inflaciju.
'Prvog siječnja 2023. preko noći prebacujemo se na euro i još dva tjedna trajat će dualni opticaj, građani će moći plaćati u kunama, a nakon toga samo u eurima. Razdoblje dualnog iskazivanja cijena trajat će minimalno godinu dana', istaknuo je ministar Marić.
Guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdio je da je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu.
'Tomu će biti tako jer je u Hrvatskoj najveći valutni rizik, a on je najveći zbog visokog stupnja eurizacije. Većina dugova hrvatskih poduzeća je ili u euru ili indeksirana uz njega. Znači ako dođe do deprecijacije kune prema euru za deset posto, povećat će se dug korporativnog sektora za 20 milijardi kuna.
Ako bismo gledali sve sektore, dug se povećava za 52 milijarde kuna. Zbog toga je rizik visok i kad bi došlo do toga, bili bismo u recesiji. I zato HNB nikad nije dopuštao značajnije fluktuacije tečaja. Dakle tečaj morate stalno držati fiksnim i vi ste time praktično već u eurozoni', poručio je guverner Vujčić.
Rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga podsjetio je kako se već godinama vode rasprave o pozitivnim i negativnim stranama uvođenja eura.
«S jedne strane zagovornici uvođenja eura smatraju da će to imati pozitivan efekt na hrvatsku ekonomiju kroz smanjivanje valutnog rizika, pad kamatnih stopa na kredite, jačanje izvoza. Drugi koji zagovaraju zadržavanje kune, smatraju da Hrvatska uvođenjem eura gubi monetarni suverenitet te da će doći do značajnog porasta svih cijena a time posredno i inflacije.
I upravo su to – nadodao je Paliaga – ključne teme koje treba jasno komunicirati javnosti, našim građanima, kako bi se ovaj proces uspješno okončao u korist svih nas».
Paliaga je istaknuo kako smo danas više no ikad svjedoci važnosti davanja pravodobnih, jasnih, razumljivih i točnih informacija kako bi izbjegli podijeljenosti u našem društvu, kojima svakodnevno svjedočimo.
«Ono što nam sad predstoji jest da promišljeno i strateški uložimo bespovratna Eu sredstva koja su nam dodijeljena na temelju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti», zaključio je prvi čovjek Rovinja-Rovigno Marko Paliaga te izrazio vjeru u zajedničku viziju održive i razvojne budućnosti za našu zemlju.
Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
