Hrvatska se suočava s velikim poskupljenjima i inflacijom kakva se ne pamti 40-ak godina.

No, da je takav scenarij bio očekivan i da su stručnjaci za njega znali još prije dvije godine, rekao je gostujući na Rovinj FM-u, profesor s Fakulteta ekonomije i turizma Dean Sinković.

''Mjere koje su se poduzele zbog pandemije i situaciju koju smo imali što se tiče deglobalizacije dovelo je do pucanje opskrbnih lanaca. Printanje novaca je povuklo potražnju i tu smo gdje smo, to je nešto što je bilo neminovno.''

Sinković je rekao kako je prije same pandemije bila dosta stabilna inflacija uz pojačanu proizvodnju i pad cijena.

''Nakon krize 2008. godine cijene energenata su bile u konstantnom padu i mi smo se na to navikli. Cijene na globalnom nivou dovele su do pada proizvoda i usluga, a ono što je ključno je rast produktivnost uz nove tehnologije što je uzrokovalo stabilan rast i cijene.''

Profesor je dodao kako je netom prije pandemije sve to stalo, a ona je samo dodatno potaknula brži rasplet situacije. ''Imat ćemo razdoblje do negdje 2030. godine gdje cijene energenta neće biti jeftine, teško da ćemo se ikad spustiti na one razine netom prije pandemije.''

Sinković je kazao kako smo i prije pandemije imali ekspanzivnu monetarnu i fiskalnu politiku, odnosno niske kamatne stope, printanje novaca, smanjene poreze, a sve je rezultiralo povećanjem potražnje.

''Oni sada moraju imati anti inflacijske mjere, a to znači da ćemo izaći iz inflacijske spirale kroz recesiju. Ljudi će imati manje novaca i manje će potraživati, to ćemo platiti životnim standardom'' dodao je Sinković koji je rekao kako nas od kraja 2023. do 2025. godine očekuje deflacijska spirala kojom će se zaustaviti dosadašnji rast.

''Cijelo desetljeće bit će inflacijsko razdoblje koje neće tako lako stati'' zaključio je Sinković.

Foto: Ekonomska klinka