Ljeto je i službeno došlo, a s njim i svakodnevne velike vrućine. U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva.

Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati.

"Najavu toplinskog vala treba ozbiljno shvatiti, jer možemo očekivati da će imati negativnih posljedica za zdravlje, naročito bolesnih i starijih ljudi. Ipak, najosjetljiviji su krvožilni bolesnici, starije osobe i djeca, jer toplinski udar je za njih vrlo opasno stanje na koje moramo odmah reagirati", upozorila je dr. Gordana Antić, ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.

Kako se ne bi izlagali opasnosti od toplinskog udara, nikako se ne bi smjeli izlagati suncu između 10 i 17 sati, valja piti dovoljno tekućine, izbjegavati alkoholna i gazirana pića, jesti lakšu hranu, a oni koji to mogu - izbjegavati tjelesne napore.

Također, ne podešavati klimu na temperaturu nižu od 7 stupnjeva od vanjske i ono što je najvažnije - ne ostavljati djecu i životinje same u zaključanim automobilima na suncu.

Ako se ipak nešto od toga dogodi i pojave se znakovi toplinskog udara kao što su glavobolja, nelagoda, vrtoglavica, ubrzan puls, crvena, topla i suha koža, tjelesna temperatura iznad 40 stupnjeva ili gubitak svijesti, svakako treba potražiti liječničku pomoć ili u težim slučajevima - hitnu.

Do dolaska liječnika ili hitne medicinske pomoći osobu treba staviti u hlad ili u hladniji prostor, ukloniti što više odjeće, rashladiti je hladnim oblozima, skidati joj temperaturu, a ako je pri svijesti dati joj dosta tekućine", podsjetila je dr. Gordana Antić.

Foto: Grgo Jelavic / Pixsell