S početkom travnja u Muzeju Grada Rovinja započeo je i ovogodišnji sezonski ciklus izložbi, odnosno skupnih gostovanja pod zajedničkim nazivom „Potonuli brodovi“.
Tako je u četvrtak u dijelu prizemlja Muzeja otvorena prva izložba u nizu, „Zambratija – Prapovijesni šivani brod“, nastala u suradnji s Arheološkim muzejom Istre, nakon koje će, do konca svibnja, uslijediti njih još četiri.
„Ovogodišnji izložbeni program osmišljen je prema smjernicama Ministarstva kulture i medija da se intenzivira suradnja i razmjena između muzeja, odnosno organiziraju zajedničke izložbe i ostali projekti“, izjavila je ravnateljica Muzeja Grada Rovinja-Rovigno, Tajana Ujčić.
Izložba „Zambratija – Prapovijesni šivani brod / Zambrattia Barca cucita preistorica“ publici predstavlja nalaz brodske konstrukcije iz istoimene uvale kod Umaga.
Radi se o najstarijem primjeru u potpunosti šivanog broda ikada pronađenog na Mediteranu. Ostaci broda koji su istraženi u plitkom moru i sačuvani u dužini od 6,7 metara i širini od 1,6 metara, datiraju u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. st. prije Krista.
Izložba otvorena do kraja rujna
„Brod iz Zambratije predstavlja jedini dokaz o postojanju šivanih plovila na Mediteranu u periodu prijelaza iz brončanog u željezno doba te se može koristiti kao odrednica za lokalnu brodograditeljsku tradiciju kasnijih šivanih brodova na sjevernojadranskom prostoru“, izjavila je Ida Koncani Uhač, koautorica izložbe i voditeljica zbirke podvodne arheologije pri Arheološkom muzeju Istre.
Vjeruje se, dodaje ravnateljica rovinjskog Muzeja, kako su slične tipove brodica u prapovijesti koristili i stanovnici rovinjskog područja.
Izložba „Zambratija“ koju će rovinjska publika imati priliku pogledati do kraja rujna djelo je triju autora: Ide Koncani Uhač iz Arheološkog muzeja Istre, Marka Uhača iz Konzervatorskog odjela u Puli, te Giulie Boetto iz Centra Camille Jullian iz Francuske.
„Pokušali smo sašiti dio brodske konstrukcije, odnosno sekciju broda onako kako su to radili prapovijesni stanovnici, od samog izbora materijala iz motovunske šume do šivanja uz pomoć rekonstrukcije nekih arhajskih alata“, izjavila je koautorica ove izložbe, Ida Koncani Uhač.
