U zadarskoj Gradskoj loži sinoć je otvorena izložba “Rovinj u tišini svakodnevne ljepote” poznatog povjesničara umjetnosti, konzervatora i fotografa Miljenka Domijana.
„Rovinjske vizure, iako prekrasne, previše su potrošene u turizmu, kao što je to slučaj na čitavom Jadranu. Međutim, kada sam ušao unutra, fasciniralo me prisustvo života u Rovinju, kao i sačuvani pločnici po kojima se stoljećima gazilo i koji su ispolirani od ljudskih nogu, a kojima ljudske noge još uvijek kroče.
Arhitektonska artikulacija je nevjerojatna, kvalitetna, usuđujem se reći da je kao cjelina i najbolja na Jadranu“ objasnio je svoj pogled na ovaj grad, Miljenko Domijan
Šetnjom uličicama Rovinja zabilježio je još rovinjske volte, kapelice, ali i crnu mačku ili pak goluba koji hodaju po pločnicima, ali ne i ljude. Naime, kako objašnjava, ljude nije pokazao u tom kontekstu je su oni zapravo stvaratelji svega, od „tiramola“ do izlizanih pločnika.
Ovaj dugogodišnji konzervator zavidnog iskustva za svoj je doprinos u očuvanju, kao i obnavljanju kulturne baštine primio niz nagrada, među kojima valja izdvojiti odlikovanje Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović redom kneza Branimira s ogrlicom, kao i odlikovanje Ordenom svetoga Save drugog reda Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve.
Na otvorenju izložbe u Zadru, a na poziv gradonačelnika Zadra Branka Dukića, bio je i njegov rovinjski kolega Marko Paliaga zajedno sa suradnicima, zamjenikom gradonačelnika Davidom Modrušanom i ravnateljicom Pučkog otvorenog učilišta Rovinj, Dubravkom Svetličić.
‘’Bila mi je čast jučer otvoriti u zadarskoj Gradskoj loži očaravajuću izložbu "Rovinj u tišini svakodnevne ljepote" poznatog povjesničara umjetnosti, konzervatora i fotografa Miljenka Domijana.
Jedinstvena kolekcija fotografija koja prikazuje dio neviđene ljepote i posebne čari našega grada bila je izuzetno dobro prihvaćena od strane rovinjske publike, a vjerujem da će doživjeti veliki uspjeh i u Zadru.
Veliko hvala svima koji su sudjelovali u organizaciji, te Gradu Zadru i gradonačelniku Branko Dukić na gostoprimstvu’’ poručio je Paliaga.