Bartolomeo Biasoletto bio je ljekarnik, botaničar i prirodoslovac.

Rođen je u Vodnjanu na današnji dan, 24. travnja 1793. godine, a preminuo u Trstu 17. siječnja 1858. godine.

Školovao se u Vodnjanu, Krku i Beču. Radio je kao ljekarnik u Vodnjanu, Rijeci, Trstu i gornjoaustrijskom gradu Welsu.

Nakon smrti dotadašnjega vlasnika, preuzeo je tršćansku ljekarnu Orso Nero, koja je postala središtem njegove djelatnosti i prirodoslovnih istraživanja. U početku se zanimao i za zoologiju i mineralogiju, a potpuno se usmjerio prema botanici nakon susreta s njemačkim botaničarima iz Regensburga u Trstu. Surađivao je s nizom istaknutih njemačkih i engleskih te istarskih i dalmatinskih znanstvenika i botaničara s kojima je izmjenjivao spoznaje i bilje.

Istražujući biljni svijet, obilazio je Istru, Furlaniju, Kvarner, Dalmaciju i Kranjsku. S Muziom de Tommasinijem bio je vodič saskom kralju Fridriku Augustu II. za njegovih posjeta istočnom Jadranu 1838. i 1845. godine.

U Trstu je pokrenuo utemeljenje farmaceutskoga društva, a 1825. osnovao je botanički vrt. Uključio se u borbu protiv kolere koja je 1840-ih harala gradom i usmrtila mu ženu i kćer. Svojim je radom znatno pridonio boljem poznavanju biljnoga svijeta, osobito dinarskoga područja, koje je tada bilo predmetom intenzivnih istraživanja.

Spomen-poprsje Bartolomeu Biasolettu u Gradskom botaničkom vrtu u Trstu

U znak priznanja bio je izabran za člana niza društava i ustanova – Botaničke akademije iz Regensburga, Hortikulturne akademije iz Beča i dr.

Botaničari su njegovim imenom nazvali više biljnih vrsta i rodova (Trifolium biasoletti, Artemisia biasolettiana, Juniperus biasoletti i dr.), no budući da nazivi nisu bili valjano utvrđeni, nijedan nije opstao. Objavljivao je u časopisima Flora ratisbonensis, Isis i Linnaea te u zborniku Atti della I riunione di Scienziati italiani.

Njegov rad ugrađen je u više florističkih djela drugih autora. U Vodnjanu je 1997. održan znanstveni skup posvećen njegovu životu i radu.

Izvor i foto: Istrapedia