„Uključivanje Jadranskih luka u europsku mrežu prometnica otvara put za novu eru razvoja i suradnje unutar EU-a.

Mnogi će naši cestovni i željeznički pravci, unutarnji plovni putevi te morske i zračne luke po prvi put dobiti pristup najvećem EU fondu za investiranje u promet - CEF-u - vrijednom 26 milijardi eura“, istaknuo je istarski
europarlamentarac Valter Flego (IDS/Renew) prilikom jučer održanog okruglog stola u Bruxellesu.

Naime, ususret glasovanju na plenarnoj sjednici o europskoj Uredbi o TEN-t mreži, s ciljem približavanja tematike predstavnicima hrvatskih luka te njihovog upoznavanja s prednostima i izazovima pozicioniranja na europskim koridorima, Flego je u Europskom parlamentu organizirao raspravu "Europske luke: Ključne karike transeuropske prometne mreže".

Raspravi su prisustvovali predstavnici najvećih hrvatskih luka - Rijeke, Splita, Ploča i Pule, član Uprave najvećeg lučkog projekta na Jadranu - Rijeka Gateway – Tomislav Žunić, predstavnik Luke Koper, koja je u prošloj godini ostvarila svoj povijesni rekord u kontejnerskom prometu i postala primjer uspješne lučke prakse, viši savjetnik sa strateško planiranje Roberto Richter.

Među uvaženim gostima okruglog stola našli su se i predstavnici sektora za promet HGK-a, zamjenica glavnog direktora Uprave za promet Europske komisije Maja Bakran te izvjestitelj Parlamenta za Uredbu TEN-T zastupnik Dominique Riquet.

"10 godina traje naša borba za ravnopravan status hrvatskih morskih luka s ostalim lukama na Jadranu. Danas možemo s ponosom reći da je više nego uspješno privodimo kraju ovdje u Europskom parlamentu, ali čeka nas ozbiljan posao kod kuće, kako bismo maksimalno iskoristili mogućnosti koje nam EU nudi", dodao je Flego.

Sudionici okruglog stola složili su se da hrvatske luke nisu jedna drugoj konkurencija, već suprotno - promjenom prometnih tokova, ratom na Bliskom Istoku i pozicioniranjem na EU koridorima - posebno jača njihov značaj. Zajednička poruka koju šalju je da „bez željeznice nema jake luke“. Moguće je modernizirati lučku infrastrukturu i proširiti kapacitete u prihvatu tereta, ali bez mogućnosti transporta tog istog tereta željeznicom, luke su nemoćne i nebitne.

Direktorica Luke Pula Tatiana Zanini Gavranić naglasila je kako je „Luka Pula primjer luke koja je u potpunosti željeznički odsječena od ostatke RH, ali i Europe u cijelosti. Najavljena revitalizacija istarske pruge i spoj Pule prema Trstu otvara razvojni put najvećoj istarskoj luci i najavljuje desetljećima očekivanu renesansu“.

Predsjednik Uprave Luke Ploče Hrvoje Livaja smatra da je „Luka Ploče primjer važnosti EU fondova i uspješnog povlačenja europskih sredstava. Luka Ploče je iz CEF-a osigurala milijun eura za uvođenje 5G privatne mreže, čime postaje prva pametna luka u Hrvatskoj“.

Savjetnica Uprave Luke Rijeka Dragica Franulović istaknula je da „Rijeka ulaže velike napore u revitalizaciju lučke infrastrukture“.

"Pozicioniranjem na čak dva dodatna europska koridora, Luka Rijeka postaje i geostrateško važno središte. Za razvoj Rijeke iznimno je važna željeznica. Izgradnja željeznice prema Zagrebu i dalje prema Mađarskoj osigurat će da Luka Rijeka ostane značajna luka i ključni faktor za ulaz i izlaz tereta u regiji".

"Još nas svega korak dijeli do fonda od 26 milijardi eura"

Direktor Luke Split i predsjednik Udruženja luka, brodara i pomorskih agenata pri HGK Filip Rogošić na okruglom se stolu osvrnuo na važnost EU politika za Hrvatsku.

"Iznimno je važno u Europskom parlamentu imati nekoga tko razumije potrebe hrvatskih luka! Vjerujemo da će i u sljedećem mandatu biti sluha za naše potrebe. Ovaj okrugli stol odlična je prilika za izmjenu iskustava, ali i detektiranje najvećeg problema s kojim se nose sve hrvatske luke, a problem je - željeznica. Uključivanjem ličke pruge u Mediteranski koridor ubrzat ćemo prijevoz tereta prema Rijeci i Zagrebu. Revitalizacija liče pruge dalmatinskim gospodarstvenicima život znači".

Za kraj, organizator okruglog stola Valter Flego zahvalio je svim sudionicima na dolasku te zaključio:

"Još nas svega korak dijeli do fonda od 26 milijardi eura, koje ćemo trošiti na financiranje velikih prometnih projekata. Za razvoj naših morskih i zračnih luka, željeznica i prometnica. Koliko ćemo trošiti i hoćemo li maksimalno iskoristiti tu ogromnu priliku koje nam EU nudi – ovisi isključivo o Hrvatskoj. EU ima ogromne benefite za svoje države članice i ovo je jedan fantastičan takav primjer. Zaista se nadam da nećemo prokockati ovu povijesnu priliku!", rekao je Flego.