Nakon Ivana Pernara i Katarine Peović, u emisiji Bez cenzure na Rovinj FM-u ove je srijede gostovao bivši potpredsjednik Vlade RH u mandatu Ivice Račana i bivši veleposlanik RH u Kini, nezavisni predsjednički kandidat, doktor Ante Simonić.
Ovaj 70-godišnji Riječanin, inače sveučilišni profesor i nekada najmlađi dekan Medicinskog fakulteta osvrnuo se na brojna aktualna pitanja pa je tako istaknuo kako je protiv zabrane pobačaja, kako je jedini kandidat koji nije ovisan o stranci i sustavu a govorio je i o važnosti sporta u životu budući da je šest puta bio prvak Jugoslavije u veslanju.
Cijelu emisiju poslušajte ovdje a intervju u nastavku.
Na samom početku, gospodine Simonić, čovjek ste s velikim iskustvom, između ostalog i bivši potpredsjednik Vlade u mandatu Ivice Račana, koji su vaši razlozi kandidature?
- Dva su bitna razloga. Jedan je iznimno teško stanje u zemlji koje traje duže i gdje se ne vidi izlaz ako nas budu vodile iste stranke i ljudi koji su nas doveli do ovoga. Drugi razlog je taj što vidim put i vidim izlaz, mogu pomoći i zbog toga sam se kandidirao.
Predsjednik simbolizira državu, to znači međunarodna priznanja, poslovi, investicije. Sve to je vezano uz aktivnost predsjednika. Predsjednik je prema Ustavu zadužen i obvezatan skrbiti za usklađeno djelovanje institucija države.
Zanimljivo je i da ste 23 godine bio član HSS-a, sve do srpnja ove godine, kako to da ste izašli iz stranke kojoj ste vi mnogo toga dali ali i ona vama?
- HSS me obilježio i to sam ja, to sam živio i to i dalje živim. To je politički centar, možete pričati i s lijevima i s desnima.
Je li Krešo Beljak razlog vašeg izlaska iz stranke?
- Moram priznati da se ne slažem s načinom kako se stranka vodi no to nije bitno. Imamo predsjednika, odnosno HSS ima predsjednika koji je izabran i ljudi ga podržavaju i oni vode stranku kako misle da treba. Puno veći razlog je to da prema Ustavu predsjednik treba biti izvanstranačka osoba, nezavisna, neovisna o bilo kakavoj lobističkoj skupini i zato sam odlučio biti nezavisan.
Na čemu će se temeljiti vaša politika vođenja Hrvatske odnosno u ovom slučaju vaša predizborna kampanja?
- Program sam otisnuo na internetu prije mjesec i pol dana, riječ je o vrlo kvalitetnom programu. Prije svega, potrebno je ojačati vanjsku politiku, otvarati prostor u različitim smjerovima. Druga stvar je obrana, to trebamo urediti. Kad želimo kupiti avione, mi ne znamo kupiti avione. Za obranu se izdvaja 2% BDP-a dok za obrazovanje samo 0,8%.
Za službenu kandidaturu potrebno Vam je 10 tisuća potpisa, vjerujete da ih možete sakupiti?!
- Kad bih mislio da ne mogu, ne bih se ni kandidirao. Radi se jako puno, puno volontera uključeno je u ovu kampanju.
Kada pogledamo političku arenu, gdje vi sebe vidite, odnosno gdje Vas građani mogu smjestiti?
- Za mene će glasovati svi ljudi koji žele promjenu, koji vide uljuđeno, dobronamjerno, rodoljubno ali mudro, strpljivo, iskusno vođenje i kretanje prema budućnosti. Nikada u Hrvatskoj nismo tako loše živjeli i nikada stranke nisu bile u ovakvoj krizi identiteta i rezultata.
Završili ste Medicinski fakultet u Rijeci gdje ste između ostalog bili i dekan od 1990. do 1994., tada kao najmlađi dekan. Od 2002. do 2003. bili ste i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za znanost, obrazovanje i sport, za kulturu, zdravstvo, socijalnu politiku i za branitelje. Od 2008. do 2013. godine bili ste veleposlanik Republike Hrvatske u Narodnoj Republici Kini. Ono što možemo ukratko konstatirati jest to da imate dosta političkih utakmica u nogama. Koja je, prema Vašem mišljenju, razlika između Hrvatske i Kine?
- Razlika je u kvantiteti. Ljudi na Kinu gledaju kao na nešto jako udaljeno, no sa samo par sati leta mi smo tamo. No, osnovna razlika je u kvaliteti, radi se o jednom potpuno drugačijem svjetonazoru i kulturi i mi ju pokušavamo prosuđivati našim metrom i iz naše perpektive, no to nije u redu. Oni su velesila!
Koliko Vam iskustvo na mjestu veleposlanika olakšava poziciju, ukoliko gledamo vanjsku politiku koja je predsjedniku ili predsjednici jedna od važnijih karika?
- To je izvanredno iskustvo, izvanredne međunarodne veze. I jedno i drugo može biti od iznimne koristi za Hrvatsku.
Vraćate se u politiku iz koje realno nikada niste ni otišli, koliko je politika kao takva drugačija i je li uopće drugačija nego što je to bila prije 15-ak godina, kada ste bili potpredsjednikom Vlade?
- To je tada bilo doba optimizma, vjerovali smo u novu šansu. Danas osjećam bezvoljnost, mlitavost, ljudi ne vjeruju u mogućnost da se nešto promjeni.
Poznati su gotovo svi predsjednički kandidati i kandidatkinje, prekjučer je skup održala i aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kako komentirate njezine poruke?
- To je sve tako lijepo rečeno no imao sam dojam da slušam predsjednika Norveške a ne Hrvatske.
Znate li pjevati, kako ocjenjujete pet godina mandata predsjednice?
- Ja se ne mogu uspoređivati s nekima koji se kandidiraju a koji pjevaju puno ljepše od mene. Moja supruga lijepo pjeva. Kad bih ocijenjivao mandate predsjednice pozitivnim, ne bih se ni kandidirao.
S druge strane, treći prema istraživanjima je Miroslav Škoro koji je dobar dio glasova uzeo upravo predsjednici, kako komenitate njegovu kandidaturu?
- Lijepo pjevaju ljudi koje ističete, no, često, ta glazba nas dijeli na pola i to mi se ne sviđa i to nije dobro. Ja pričam o predsjedniku koji bi trebao biti vertikala i koji okuplja. Trebali bi definirati bar minimum konsenzusa oko kojih se nećemo svađati i prioritete oko kojih moramo svi zapesti: demografska politika, zapošljavanje, znanje i obrazovanje. Trebaju nam državničke ideje, a ne politikanstvo.
Bivši premijer i predsjednik SDP-a također je u utrci za mjesto na Pantovčaku, vidjeli smo njegov skup koji je bio, hajmo tako reći, moderniji u odnosu na Grabar-Kitarović, što može novo ponuditi Milanović?
- Ja to gledam na sljedeći način. Dvoje predstavnika moćnioh stranaka, lobija; oni nisu samostalni, oni zagovaraju jačanje određenih političkih stranaka.
Ali i vi ste bili dio stranke, 23 godine u HSS-u, bili ste dio visoke politike.
- Ali ja se nisam tada kandidirao za predsjednika. Ja kao predsjednički kandidat nisam kandidat HSS-a već samostalni kandidat. Ja ne bih bio kandidat nijedne stranke ali prihvatio bih podršku da mi ju je HSS dao.
Svjedoci smo da u Hrvatskoj svako malo nikne neka nova 'treća snaga-opcija' , nakon OraH-a, Mosta, Živog zida, to je sada Mislav Kolakušić – zbog čega dolazi do toga?
- Ljudi su nezadovoljni postojećim stanjem i tim podjelama na lijevo i desno, ljudi traže novo rješenje i glasaju za novo rješenje no, nažalost, temeljem dosadašnjeg iskustva, još uvijek nisu našli to što su tražili.
Svjedoci smo nezadovoljstvu građana, u ovom trenutku i prosvjetara, opravdavate li njihov štrajk i kako iznaći riješenje?
- Apsolutno podržavam, sveučilišni profesor sam i kad bih vjerovao da to nije važno, ne bih se time bavio. Citirao bih Platona ‘’Ako u Ateni ne bi bilo krojača, Atenjani bi hodali goli, ako ne bi bilo postolara, hodali bi bosi, ako u Ateni ne bi bilo učitelja, Atene neće biti.
U Hrvatskoj, bez obzira što je prošlo više od 25 godina, i dalje prevladavaju teme tko je gdje bio 91. – vas neću pitati gdje ste bili već mišljenje o tome kako danas imamo više od 438 262 branitelja… kako je moguće da je samo ove godine 1 687 osoba postalo braniteljima, to je uvredljivo za prave istine branitelje koji su spasili Domovinu.
- Branitelji, njihov dignitet što su oni učinili za Domovinu to je fantastično. Ovo prlja i njihov status, da smo imali toliko branitelja nitko nas ne bi napao. To je uvredljivo i to treba riješiti.
Kako komentirate ulogu Crkve u hrvatskoj politici?
- Ne slažem se s time, crkvi nije mjesto u politici. Crkva je toliko važna, njezina misija i danas nam je izrazito važna, ali ne na taj način. Ovako se kvari i interes vjernika i poslanje crkve i to mora biti odvojeno.
Bili smo svjedoci raznim inicijativama poput ‘U ime obitelji’ i sličnima, jeste li vi za zabranu pobačaja?
- Ženi je u tom trenutku najteže, u teškoj je krizi i sada još komplicirati njezinu situaciju s kojekakvim pristicima sa strane, mislim da je nepošteno.
Kao liječnik, treba pomoći ženi, njezinon pravu na odluku, pomoći joj da donese odluku i da učini najbolje, nitko nema pravo nametati rješenja koja za nju nisu najbolja.
Kako komentirate zategnute odnose sa Srbijom?
- Mi moramo štiti interese naše zemlje ali mora graditi i kvalitetne odnose sa susjedima. Oni imaju pravo izabrati svoje vodstvo koje će ih predstavljati. Budimo dio svijeta, okrenimo se mudrom građenju suradnje sa susjedima. Mi smo različiti, imamo drugačije interese i moramo se poštivati.