„Rovinj nije sigurna luka, to moramo promijeniti“ – lukobran bi trebao biti gotov u proljeće 2027.
Nakon gotovo dva desetljeća pripreme, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Rovinju poprima svoje konačne obrise. Sjeverni lukobran na Svetoj Katarini već sada smiruje valove, a završetak radova očekuje se u proljeće 2027.
Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata koji se trenutačno realizira u Rovinju nakon mjeseci radova najvećim dijelom skrivenih ispod površine mora napokon postaje vidljiv.
Izgradnja sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina ušla je u novu, iznimno važnu fazu, a o tijeku radova, rokovima i budućnosti rovinjske luke za Rovinj FM govorio je ravnatelj Županijske lučke uprave Rovinj Rudolf Marić.
Izgradnja sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina odvija se prema planu, a do sada je ugrađeno više od 50 posto predviđenog kamenog materijala, dok su u tijeku ključne faze koje će definirati daljnji tijek projekta u Rovinju.
Radovi na izgradnji sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina napreduju prema planu, a u tijeku je ključna faza izgradnje kamenog nasipa koji će činiti temelj buduće zaštite rovinjske luke od nepovoljnih vremenskih uvjeta.
06:45Prije 261 d29.01.2026
Budući lukobran bit će dug 154 metra, a njegova glavna zadaća bit će zaštititi rovinjsku luku, brodice i infrastrukturu od velikih valova te posljedica snažnih zapadnih i sjevernih vjetrova.
Nakon približno sedam mjeseci radova na gradilištu je započela faza u kojoj su građanima prvi put vidljiviji stvarni obrisi budućeg objekta.
„Ono što sada postaje vidljivo je faza predopterećenja konstrukcije. Na gradilištu imamo niz velikih blokova kojima se opterećuju prethodno postavljani blokovi koji će ostati kao dio strukture i temelja nasipa“, objasnio je Marić.
Riječ je o iznimno važnoj fazi kojom se provjerava koliko je konsolidirana baza, odnosno kako se slijegao materijal na općem kamenom nasipu.
Električne barke, dron dometa 40 kilometara, podvodni robot, nova ribarska luka i sustav za obradu otpadnih voda samo su dio projekata kojima Županijska lučka uprava Rovinj želi stvoriti sigurniju, moderniju i ekološki održivu luku.
Čak 400 građana trenutačno čeka na komunalni vez. Izgradnja lukobrana na Svetoj Katarini trebala bi otvoriti prostor za daljnji razvoj i širenje luke te stvaranje novih, sigurnijih vezova za rovinjske barke.
06:19Prije 55 d23.08.2026
Ogroman dio posla građani do sada praktički nisu mogli ni vidjeti jer se odvijao ispod mora. U podmorski dio konstrukcije ugrađeno je čak 57 tisuća tona kamenog materijala.
Marić kaže kako je upravo ta tehnički i logistički vrlo zahtjevna faza prošla izuzetno dobro.
„Projekcije su postojale i imali smo jedno mjesto odabrano za prekrcaj kamenog materijala. Moram istaknuti da je faza izrade općeg kamenog nasipa protekla izuzetno dobro. Jedan od razloga je što smo imali jako povoljne vremenske prilike, bez olujnih nevremena tijekom zime i proljeća.“
Foto: IstraIN
Pogodovalo im je i to što je glavnina tog posla završena prije razdoblja visoke turističke sezone, čime su izbjegnute veće prometne gužve na mjestu prekrcaja ogromnih količina kamena.
Zanimljivo je da lukobran svoju funkciju već pokazuje iako još nije dovršen.
„Svjedočimo da lukobran čak i ovako nedovršen, i po obliku i po strukturi donesenog kamenog materijala, itekako smiruje valove južnog dijela luke“, rekao je Marić.
Prava razina zaštite bit će postignuta dovršetkom ugradnje betonskih blokova, izgradnjom armiranobetonske konstrukcije iznad njih te konačnim postavljanjem školjere s velikim masivnim kamenjem.
Prema projektnim izračunima, tada bi južni dio rovinjske luke trebao dobiti punu zaštitu od valova sa zapada i tramuntane.
To neće značiti samo veću sigurnost barki i vezova nego i zaštitu obalnih zidova, koji su tijekom snažnih nevremena proteklih godina nerijetko bili izloženi velikim valovima i oštećenjima.
U Rovinju se još dobro pamte snažne garbinade i situacije u kojima je more nanosilo veliku štetu, a upravo su sve ekstremnije vremenske prilike jedan od razloga zbog kojih Marić smatra da grad mora nastaviti ulagati u lučku infrastrukturu.
„Klimatske promjene uzrokuju sve češća i jača nevremena pa se oslanjati na klimatološke i statističke podatke danas nije dobro. Vidimo da se to jako brzo mijenja.“
Foto: IstraIN
Zato se, ističe, već danas mora razmišljati o infrastrukturi sposobnoj odgovoriti na vremenske izazove koji Rovinj očekuju u budućnosti. „Rovinj nije sigurna luka i samo ćemo izgradnjom novih lukobrana i razvojem lučke infrastrukture moći odgovoriti na vremenske izazove.“
Vrijednost aktualnog projekta iznosi 7,9 milijuna eura, a financira se u stopostotnom iznosu bespovratnim sredstvima.
U realizaciji projekta važnu ulogu ima i Istarska županija, koja kao osnivač Lučkoj upravi godišnje osigurava 250 tisuća eura namjenskih sredstava za održavanje i poboljšanje lučke infrastrukture. Dio novca usmjerava se na otplatu kredita za izgrađenu komunalnu lučicu San Pelagio, a dio na održavanje postojeće infrastrukture.
„Županija nam ne pomaže samo financijski. Važni su i organizacijski i administrativni kapaciteti koje koristimo u funkcioniranju Lučke uprave“, istaknuo je Marić.
Put do gradilišta koje danas građani mogu vidjeti s rovinjske obale bio je izuzetno dug.
„To je duga štorija“, slikovito je rekao Marić, podsjetivši da je ideja zaštite rovinjske luke i izgradnje lukobrana stara više od desetljeća.
Foto: IstraIN
Brojne lokacije u luci tijekom nevremena bile su izložene problemima – od ACI marine, Delfina, škvera i Sabionere pa sve do unutarnjih dijelova luke.
„Svako nevrijeme, to znaju svi vlasnici brodova u rovinjskoj luci, bilo je doba brige hoće li se barke potopiti ili oštetiti.“
Danas je, dodaje, broj barki i brodova u Rovinju znatno veći nego prije desetak i više godina, a znatno je porasla i njihova vrijednost. Upravo zato zaštita plovila i lučke infrastrukture dobiva još veću važnost.
Kronologija projekta najbolje pokazuje koliko je vremena bilo potrebno da se od ideje dođe do gradnje.
Studija uređenja južne luke datira još iz 2008. godine, građevinska dozvola iz 2018., a zatim su slijedili produljenje dozvola, prijave na europske projekte i natječaje, potpisivanje ugovora, postupci javne nabave, izbor izvođača te konačno uvođenje u posao.
Natječaj Ministarstva mora, prometa i infrastrukture objavljen je u lipnju 2024., ugovor nakon provedene javne nabave sklopljen je u listopadu 2025., a izvođač je uveden u posao u studenom iste godine.
„Možemo otprilike govoriti o 18 jako dugih godina“, sažeo je Marić put od studije do realizacije.
Foto: IstraIN
Ako ne bude većih problema, na konačni rezultat više se neće čekati dugo.
Prema dinamičkom planu, uporabna dozvola trebala bi biti dobivena u travnju 2027. godine. Marić kaže da se projekt redovito prati kroz koordinacije i neposredan uvid na gradilištu te da su trenutačno i građevinski i administrativni segmenti uredni.
Za sada, tvrdi, nema razloga za kašnjenje.
Jedini čimbenik koji se ne može potpuno kontrolirati ostaju vremenske neprilike, posebno tijekom zimskog dijela godine.
Nakon gotovo dva desetljeća pripreme i milijuna eura ulaganja, Rovinj bi tako već sljedećeg proljeća trebao dobiti infrastrukturu koja neće biti samo novi veliki objekt na Svetoj Katarini, već prvi veliki korak prema cilju koji je Marić u razgovoru za Rovinj FM više puta jasno definirao – da Rovinj konačno postane sigurna luka.
Zadaci ove misije su ispitivanje novih tehničkih uređaja, postupaka i operacija tijekom leta u bliskom svemiru. Novitet je i programsko rješenje za predikciju putanje letjelica u bliskom svemiru, samostalno razvijeno pri Vidulini Aerospace (Teo Dobran).
Osim spomenutih kombinacija, stručnjaci savjetuju izbjegavanje obrnutih nizova poput 4321, ponavljajućih obrazaca poput 5656 i 7878 te brojeva koji na tipkovnici tvore jednostavne geometrijske oblike.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu 2026. bile su u prosjeku 4,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Najveći godišnji rast među posebnim agregatima zabilježen je kod energije, čije su cijene porasle za 20,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Od 15. listopada do 15. studenoga Gradska knjižnica i čitaonica Pula obilježit će Mjesec hrvatske knjige brojnim književnim susretima, predavanjima, radionicama i zanimljivim programima za djecu i odrasle.
Besplatna pravna pomoć obuhvaća različite oblike pravnog savjetovanja i pomoći u pravnim postupcima, ovisno o vrsti pomoći i uvjetima koje podnositelj zahtjeva ispunjava.
Na godišnjoj razini Zavod zbrine oko 45 tisuća pacijenata i odradi između 21 i 22 tisuće terenskih intervencija. Ovogodišnji ljetni opseg rada tako je u samo četiri mjeseca dosegnuo gotovo polovicu uobičajenog godišnjeg broja.
Poreč će u nedjelju, 18. listopada, ugostiti više od 2200 triatlonaca na petom izdanju utrke Plava Laguna Ironman 70.3. Zbog održavanja natjecanja od jutarnjih sati na snazi će biti posebna regulacija prometa, a dio cesta i gradskih ulica privremeno će biti zatvoren.
Danas, 17. listopada, obilježava se Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Najnoviji podaci pokazuju da je gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske u riziku od siromaštva, dok je među starijim osobama situacija posebno zabrinjavajuća.
Na ulazu u sportsku dvoranu u Kašteliru postavljen je automatski vanjski defibrilator, uređaj namijenjen pružanju pomoći u slučaju iznenadnog srčanog zastoja. Za nabavu i postavljanje izdvojeno je 4.322,50 eura, a planirana je i edukacija mještana za njegovu pravilnu uporabu.
Nekoliko ugostiteljskih objekata iz Istre i Primorja nabavilo je u rujnu sporne cherry rajčice u poslovnici Metroa u Trstu. Državni inspektorat utvrdio je da su objekti poslovali sezonski i sada su zatvoreni, a prijave potrošača koje bi upućivale na trovanje povezano s njima nisu zaprimljene.
Građani koji teško otplaćuju kredite, suočavaju se s dugovima ili im prijeti ovrha uskoro će moći zatražiti besplatnu stručnu pomoć Fine. Nova savjetovališta počinju s radom 20. studenoga, a od početka 2027. godine očekuje se njihov puni rad.