Butigan o nasilju nad ženama: 'Sustav postoji da bi zaštitio, a prijava je početak sigurnosti'

Ovog smo tjedna obilježili Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, datum koji svake godine podsjeća na golem društveni problem koji ne poznaje granice, dob niti socijalni status.

Tim smo povodom razgovarali s Biljanom Butigan, voditeljicom Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji PU istarske, koja nam je otkrila koliko je slučajeva nasilja ove godine zabilježila PU istarska, a u kojima su žrtve bile žene.

''Tijekom ove godine na području PU istarske zabilježeno je ukupno 460 takvih kaznenih djela, što je za 6.5% manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada su evidentirano 492 kaznena djela s elementima nasilja nad ženama (tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, prijetnja, nametljivo ponašanje…).

Što se tiče nasilja u obitelji, u prvih deset mjeseci ove godine evidentirano 98 kaznenih djela nasilja u obitelji, dok je u istom razdoblju prošle godine evidentirano 116 takvih kaznenih djela, što je smanjenje za 15.5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Istovremeno bilježimo povećanje prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za 10% pa su tako u prvih deset mjeseci ove godine zabilježena 154 prekršaja u odnosu na 140 prekršaja prošle godine. Broj muškaraca počinitelja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u prvih deset mjeseci ove godine bio je 126, dok u istom razdoblju prošle godine taj broj iznosio je 110.

U posljednjih 20 godina, odnosno od 2005. do 2024. godine na području Policijske uprave istarske ubijene su 23 žene, a njih 19 usmrtile su bliske osobe.

Najveći broj žena usmrtili su njihovi bračni ili izvanbračni partneri, a ove godine na području Istre ubijena je jedna žena, a usmrtila ju je bliska osoba'', poručila je Butigan.

Najčešći oblici nasilja u Istri

''Kad se govori o nasilju nad ženama u obitelji, najčešće se najprije pomisli na fizičko nasilje. Iako je ono najuočljivije zbog vidljivih ozljeda, ono predstavlja tek jedan segment nasilnog ponašanja.

U praksi su rijetki slučajevi u kojima je prisutan samo jedan oblik nasilja – fizičko nasilje gotovo uvijek prati psihičko, emocionalno, ekonomsko ili seksualno zlostavljanje.

Zlostavljači vrlo često primjenjuju psihičku prisilu kojom kod žrtve stvaraju osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Sve su zastupljeniji i razni oblici uhođenja, uznemiravanja putem sredstava komunikacije, kao i protupravne izolacije ili ograničavanja slobode kretanja.

Nasilje se manifestira i kroz uskraćivanje financijskih sredstava, kontrolu kretanja i društvenih kontakata, zabranu zapošljavanja te druge oblike manipulacije kojima se žrtva postupno izolira i čini ovisnom o počinitelju.''

Kako prepoznati rizične situacije i potražiti pomoć?

''Neki od rizičnih faktora i situacija koje mogu pomoći ženi da prepozna da je žrtva nasilja u obitelji uključuju: prijetnje, posebno smrću; uhođenje; praćenje i kontrolu kretanja; ograničavanje kontakata s drugim osobama; kontrolu nad financijama; nasilje prema djeci ili drugim članovima obitelji; pretjeranu ljubomoru i posesivnost; seksualno ili fizičko zlostavljanje; okrutno ili ponižavajuće ponašanje.

Rizik dodatno raste ako je počinitelj ranije prijavljivan za nasilje, ali i ako je poznato da je ranije iskazivao nasilničko ponašanje prema drugim osobama, čak i kada to nije formalno evidentirano.

Upozoriti mogu i posjedovanje vatrenog oružja, prijetnje suicidom, sumnja na probleme mentalnog zdravlja, kao i prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga.

Posebno su alarmantne situacije kada počinitelj ne prihvaća prekid veze, kada pokazuje intenzivnu potrebu za kontrolom ili kada žrtva osjeća stalni strah od partnera – što je najvažniji pokazatelj da se radi o nasilnoj i rizičnoj situaciji.''

Žrtve je često strah prijaviti nasilje, no to mogu učiniti na nekoliko načina!

''Nasilje se može prijaviti na bilo koji način – anonimno, osobnim dolaskom u najbližu policijsku postaju, pismeno, telefonom na broj 192, putem elektroničke pošte ili putem MUP-ove aplikacije RED BUTTON.

Svakoj prijavi policija pristupa iznimno ozbiljno te provodi izvide i kriminalistička istraživanja, nakon čega se počinitelj, u suradnji s prekršajnim sudovima i nadležnim državnim odvjetništvima, procesuira.

Tu su Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (116 006), zatim Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pri Županijskim sudovima, kao i Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke, unutar koje brojne udruge pružaju besplatnu pravnu i psihosocijalnu pomoć.

U Istri posebno važnu ulogu ima Sigurna kuća Istra, dostupna 24 sata dnevno. Osim hitnog zbrinjavanja, ženama žrtvama nasilja pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć te sveobuhvatnu podršku, a kroz edukacije u školama, vrtićima i drugim institucijama kontinuirano rade na podizanju svijesti o neprihvatljivosti nasilja.

Njihovi preventivni programi usmjereni su na osnaživanje žrtava, ali i svih koji imaju saznanja o zlostavljanju – kako bi ga prepoznali i prijavili'', rekla je naša sugovornica.

Za kraj, Biljana Butigan uputila je jasnu i ohrabrujuću poruku svim ženama koje trpe bilo koji oblik nasilja:

''Naša poruka u policiji uvijek je ista. Pozivamo sve žene koje su žrtve nasilja da skupe hrabrost i obrate se policiji.

Nazovite 192 – policija radi 24 sata na dan, a nama je svaki dan Dan borbe protiv nasilja nad ženama'', zaključila je Biljana Butigan, voditeljica  Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji PU istarske.

Dodala je kako je najvažniji prvi korak potražiti pomoć, jer nijedna žena ne smije ostati sama u situaciji nasilja, niti ga trpjeti u tišini.

Sustav postoji da bi zaštitio – a prijava je početak puta prema sigurnosti.