Maloljetnički kriminal u Hrvatskoj: Sve više djevojaka među počiniteljima

U 2025. godini u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 1.259 maloljetnih počinitelja kaznenih djela, što je blagi pad u odnosu na 1.268 iz 2024. godine. Iako ukupna brojka stagnira, promjene su vidljive u kasnijim fazama postupka.

Broj optuženih maloljetnika pao je s 337 na 290, što je smanjenje od gotovo 14 posto. Istodobno, broj onih kojima su izrečene kazne ili druge mjere smanjen je s 309 na 264, odnosno za 14,6 posto.

Sustav i dalje snažno favorizira odgojni pristup. Od ukupno 264 izrečene mjere, čak 217 su odgojne mjere, što čini više od 80 posto svih sankcija. Maloljetnički zatvor izrečen je u svega osam slučajeva, i to isključivo starijim maloljetnicima.

Kada je riječ o strukturi kaznenih djela, uvjerljivo prednjače imovinska kaznena djela. Tijekom 2025. zabilježeno je 546 prijava za kaznena djela protiv imovine, što čini 43,4 posto svih slučajeva. Slijede kaznena djela protiv života i tijela (186) te protiv osobne slobode (138).

Zanimljiv trend vidi se i u spolu počinitelja. Broj maloljetnih djevojaka porastao je s 140 na 161, što je povećanje od 15 posto. No istovremeno je broj osuđenih djevojaka pao na 29.

Velik dio prijava ne završava sudskim postupkom. U čak 762 slučaja postupak nije pokrenut, dok je u 474 slučaja predložen izricaj kazne ili druge mjere. Među razlozima nepokretanja postupka ističu se procjena svrhovitosti (486 slučajeva) i nedostatak osnovane sumnje (169 slučajeva).

Kod mlađih maloljetnika (14–16 godina) izrečeno je 96 odgojnih mjera, dok je kod starijih maloljetnika (16–18 godina izrečeno 168 mjera, uključujući i rijetke zatvorske kazne te 39 pridržaja maloljetničkog zatvora.

Sve brojke upućuju na isti zaključak – iako razina maloljetničkog kriminala ostaje relativno stabilna, sustav sve manje poseže za kaznama, a sve više za odgojnim i preventivnim mjerama. Fokus se očito pomiče s kažnjavanja na pokušaj reintegracije mladih u društvo.