Prošlogodišnji promet Zračne luke Pula i dalje je daleko od rekordne 2019. godine
Zračna luka Pula izdala je priopćenje o ukupnom prometu u 2024. godini u kojoj je ostvaren rast u odnosu na 2023. godinu, no brojke su i dalje daleko od rekordne 2019. godine.
Croatian Aviation
11 Siječanj 2025 I 15:12
IstraIN
Zračna luka Pula izdala je priopćenje o ukupnom prometu u 2024. godini u kojoj je ostvaren rast u odnosu na 2023. godinu, no kako naglašava portal Croatian Aviation, brojke su i dalje daleko od rekordne 2019. godine.
Naime, pulska zračna luka u 2024. godini prihvatila je otpremila 509.397 putnika, što predstavlja porast od 19.95% u odnosu na 2023. godinu u kojoj je zabilježeno 424.670 putnika, navodi se u priopćenju.
Ipak, ono što Uprava zračne luke, na čijem je čelu Nina Vojnić Žagar, ne spominje u tekstu priopćenja je vrlo loš rezultat pulske zračne luke ako u usporedbu uzmemo 2019. godinu, ističe Croatian Aviation.
Tada je kroz Zračnu luku Pula prošlo 777.568 putnika, odnosno čak 268.171 putnika više nego u 2024. godini. Rezultat iz 2024. godine je porazan kada uzmemo u obzir oporavak zračnog prometa u Europi nakon globalne pandemije, pa čak i u Hrvatskoj, gdje gotovo sve zračne luke (osim Pule i Rijeke) bilježe veći broj putnika nego 2019. godine.
Koliko je pulska zračna luka bila uspješna u prethodnoj godini najbolje prikazuje grafikon s brojem putnika po godinama.
Croatian Aviation
U priopćenju objavljenom na službenoj internetskoj stranici dalje se navodi: ”Kada je riječ o operacijama zrakoplova u 2024. godine ostvareno je 8.200 operacija zrakoplova, koje su u porastu od 3,54% u odnosu na 2023. godinu (7.920 operacija zrakoplova). Države iz kojih se bilježi najveći broj dolazaka putnika te pokazuju porast broja putnika jesu:
Njemačka (73.289 dolazaka; udio 29,28%)
Velika Britanija (65.794 dolazaka; udio 26,28%)
Poljska (22.393 dolazaka; udio 8,95%)
Nizozemska (16.209 dolazaka; udio 6,48%)
Švicarska (12.705 dolazaka; udio 5,08%)
Belgija (12.023 dolazaka udio 4,80%).
Udio domaćih putnika u ukupnom broju putnika iznosi 7,29%. Najveći broj putnika dolazi niskobudžetnim kompanijama (Ryanair, EasyJet, Transavia).”
Dodajmo još podatak kako je ova zračna luka imala značajan broj letova i putnika iz Ukrajine i Rusije kojih, iz vrlo jasnih razloga, sada više nema, no isto tako valja spomenuti ukidanje i drugih linija koje nemaju veze s ratom, poput EasyJeta koji više neće letjeti između Pariza i Pule, ali i povlačenja British Airwaysa koji u ljeto 2025. godine neće obnoviti liniju za London Heathrow.
Croatian Aviation podsjeća da su 2019. godine Pula i Zadar bili vrlo blizu po broju prihvaćenih i otpremljenih putnika. Zadar je svoj razvoj nastavio nakon lockdowna, što se ne može reći za Pulu kojoj je u 2024. godini nedostajalo više od 268 tisuća putnika kako bi dosegla brojke prije pandemije.
"U ovom članku objavljen je isključivo grafikon s godišnjim brojem putnika kojeg je Zračna luka Pula objavila u priopćenju. Grafikon sa statistikom po mjesecima nismo u mogućnosti objaviti jer je zračna luka krajem rujna odlučila prekinuti dugogodišnju pozitivnu praksu dostavljanja mjesečne statistike na upit, tvrdeći kako će svakog mjeseca istu objaviti na svojoj web stranici.
To se, nažalost, nije dogodilo, pa je zadnja mjesečna statistika na web stranici zračne luke objavljena za listopad (ne i za studeni i prosinac), dok su sami statistički podaci na službenoj web stranici posljednji put ažurirani 2022. godine.
Na naš upit mailom od 04. siječnja, vezan uz godišnju i mjesečnu statistiku, zračna luka još nije odgovorila.", navodi Croatian Aviation.
Pravobraniteljica naglašava da bi ovakav prijedlog bio nelegitiman jer se kosi sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i bile bi stvorene neopravdane razlike među spolovima.
Direktorica Hrvatske udruge poduzetnika poručila je da ne treba generalizirati jer cijene ovise i o destinaciji. U isto vrijeme navodi kako cijenu mora pratiti ponuda i da se u nju mora investirati.
Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, otkriva kako su najviše noćenja u dosadašnjem dijelu godine Amerikanci ostvarili u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Hvaru te Rovinju.
Ostvaren je rast prihoda, operativne dobiti i neto dobiti. U ovoj godini investirano je 200 milijuna eura te, nakon više godina priprema, pokrenut ambiciozni trogodišnji investicijski ciklus vrijedan više od 600 milijuna eura.