Ogranizatori bojkota: Analiziramo rezultate pa ćemo izaći s prijedlogom što i kako dalje

Nakon poražavajućih novih podataka o stopi inflacije, organizatori bojkota trgovina zbrajaju podatke da vide u kojem smjeru nastaviti dalje, a poljoprivrednici o svemu raspravljaju za okruglim stolom.

Inflacija u siječnju iznosila je pet posto, čime je Hrvatska zauzela sam vrh u eurozoni. Stručnjak za trgovinu Slobodan Školnik objasnio je fenomen inflacije, za koju kaže da uvijek bude generirana od strane neke države.

‘‘Nekad se to zvalo štampanje novca, a danas to znači da se povećava platežna sposobnost svih subjekata, građana prvenstveno, u zemlji, koja eventualno nije utemeljena na rastu produktivnosti. Ona se susreće s većom količinom novca, manjom količinom roba i usluga i dolazi do inflacije, do povećanja cijena. Oni koji prodaju robu ili usluge, mogu to prodati po većoj cijeni jer je kupaca više.‘‘

Hrvatska poljoprivredna komora organizirala je okrugli stol pod nazivom; ‘‘Potrošačka košarica i cijene hrane - Kolika je zarada poljoprivrednika?‘‘ Cilj je bio potaknuti razgovor između poljoprivrednika, proizvođača i potrošača i svih onih koji su nezadovoljni rastom cijena hrane. Predsjednik Komore Mladen Jakopović:

‘‘Hrvatska poljoprivredna komora u ovom trenutku okuplja oko 75.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Jasno smo izrazili zabrinutost što se tiče smrzavanja cijena. Zalažemo se prije svega za uvođenje minimalne cijene, odnosno nemogućnosti prodaje ispod cijena koštanja.‘‘

Ono što svih najviše zanima je u kojem će se smjeru dalje odvijati bojkot trgovina. Iz platforme ‘Halo, inspektore‘, koja je organizator bojkota, za Media servis se javio Josip Kelemen.

‘‘Mi ćemo analizirati još danas i sutra sve rezultate bojkota, čut ćemo što Hrvatska narodna banka ima ze reći o ukupnom platnom prometu u Republici Hrvatskoj. Analizirat ćemo što su prije potrošači govorili pojedinim trgovačkim lancima, koji su to prehrambeni artikli koji su drastično poskupili, s kojima su potrošači nezadovoljni i mi ćemo onda izaći s prijedlogom što i kako dalje.‘‘

‘‘Kada se pobune talijanski ili njemački potrošači onda je reakcija trgovaca i država, brza i učinkovita, a kada se pobune potrošači u Hrvatskoj onda ćemo reći da ne znaju što rade, da ne razumiju osnove slobodnog tržišta i da ugrožavaju radna mjesta.‘‘, zaključio je Kelemen.