Profesorica Marijana Ivanov o bojkotu: Pad cijena nije realan, možemo samo usporiti njihov rast
U emisiji Intervju tjedna na HRT-u naglasila je da trenutne okolnosti, poput rasta cijena energenata i visoke potražnje, ne ostavljaju prostor za snižavanje troškova života.
Unatoč nadama građana, profesorica Marijana Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe kako do pada cijena vjerojatno neće doći.
U emisiji Intervju tjedna na HRT-u naglasila je da trenutne okolnosti, poput rasta cijena energenata i visoke potražnje, ne ostavljaju prostor za snižavanje troškova života.
"Bojim se da pada cijena neće biti. Jedino što se može postići jest sporiji rast. Imamo novu situaciju s otežanim dotokom plina u Europu, a oni koji ga prodaju, prodavat će ga skupo. To, naravno, utječe i na cijene hrane" – objasnila je Ivanov.
Slabi interes za bojkot trgovina
Govoreći o bojkotu trgovačkih lanaca, koji je započeo kao znak nezadovoljstva građana zbog visokih cijena, Ivanov je istaknula kako interes za takvim akcijama polako opada.
"Mislim da smo od početka znali da bojkot neće potrajati. Ljudi kupuju kada im treba, kad stignu i kad si to mogu organizirati. Vrijeme je najoskudniji resurs", rekla je.
Dodala je kako je prvog dana bojkota postojao snažan osjećaj zajedništva među svim potrošačima, bez obzira na primanja. No, s vremenom je taj entuzijazam splasnuo.
Foto: Screenshot, HRT
Osvrnula se i na Vladinu odluku o ograničavanju cijena za 70 proizvoda, naglašavajući kako građani ne bi trebali osjećati nelagodu pri kupnji tih artikala.
"Kupnja proizvoda s ograničenom cijenom nije znak siromaštva, već racionalnog ponašanja. Nema ničeg lošeg u tome da se štedi", poručila je Ivanov. Ipak, pitanje je hoće li ova mjera dugoročno usporiti rast cijena.
Pohlepa i rast plaća kao dodatni faktori
Sve češće se u javnosti spominje pojam pohlepe kao jednog od uzroka visoke inflacije. Ivanov smatra da ekonomska teorija dobro objašnjava taj fenomen.
"Kada na prvoj godini ekonomskog fakulteta učite o graničnoj korisnosti, shvatite da svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva. Tako se perpetuira pohlepa", pojasnila je.
Također, naglasila je da je rast plaća jedan od faktora koji utječu na povećanje cijena.
"Plaće su u prosjeku rasle 13 posto, a u nekim sektorima i više od 20 posto. Kada dođe do rasta plaća, logično je da cijene također rastu", zaključila je za HRT.
Unatoč svemu, rješenje za pad cijena nije na vidiku. Jedini prostor za snižavanje troškova leži u odricanju dijela zarade svih sudionika u lancu formiranja cijena, od proizvođača do trgovaca. Pitanje je samo tko je spreman na taj korak.
Dok se završavaju radovi na punom profilu Istarskog ipsilona, paralelno se već planira novi veliki infrastrukturni projekt – Istarski X. Riječ je o prometnom pravcu koji bi povezao središnju Istru s Labinom i značajno promijenio prometnu sliku poluotoka.
NK Istra 1961 predstavila je novo pojačanje za budućnost. U Pulu je stigao 18-godišnji gambijski ofenzivac Ebou Sama koji je sa zeleno-žutima potpisao dugoročni ugovor do ljeta 2030. godine.
Ovog ljeta Pula postaje jedna od najuzbudljivijih glazbenih pozornica u regiji. U Arenu stižu svjetske zvijezde poput Lennyja Kravitza, Rickyja Martina, Stinga, Nicka Cavea i Lorde, a bogat program donosi i koncerte u Malom rimskom kazalištu.
Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od 1. siječnja do 10. ožujka 2026. godine zabilježena je 701 intervencija na požarima otvorenog prostora, što je 161 intervencija više nego u istom razdoblju 2025. godine, kada ih je bilo 540. To predstavlja povećanje od gotovo 30 posto.
Ukupna procijenjena vrijednost radova predviđenih izdanima dozvolama iznosi 400,9 milijuna eura, što je 13 posto manje nego u siječnju 2025. godine. Od toga se 323,9 milijuna eura odnosi na zgrade, dok je 77 milijuna eura predviđeno za ostale građevinske projekte.
Krajem veljače u Hrvatskoj je bilo gotovo 200 tisuća građana s neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov dug premašio je tri milijarde eura. U blokadi je i više od 13 tisuća poslovnih subjekata.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Istarskoj županiji izdane su građevinske dozvole čija procijenjena vrijednost radova prelazi 742 milijuna eura, što Istru ponovno svrstava među županije s najintenzivnijom gradnjom u Hrvatskoj.