DOBRE VIJESTI Hrvatskoj predviđen rast plaća, evo koliko bi mogli imati više na računu

Europska komisija objavila je najnovije proljetne prognoze prema kojima bi Hrvatska u ovoj godini trebala zabilježiti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 posto, dok se za 2026. godinu predviđa nešto sporiji rast od 2,9 posto. Uz usporavanje inflacije, očekuje se i porast kupovne moći građana, kao i rast plaća, doznaje RTL.

U širem europskom kontekstu, brži gospodarski rast od Hrvatske imat će Malta, Danska, Irska i Poljska. Što se inflacije tiče, ona bi se u Hrvatskoj do 2026. trebala stabilizirati na oko 2 posto. Veću inflaciju, prema Komisiji, imat će Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Estonija i Bugarska.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je kako su prognoze Europske komisije potvrda uspješnosti vladine ekonomske politike.

"To je upravo ono što je bio cilj Vlade – osigurati višestruko veću stopu rasta gospodarstva u odnosu na prosjek EU i Eurozone. Inflacijski pritisci se smanjuju, što je u skladu s našim očekivanjima. Zadovoljni smo i trendom usporavanja inflacije, koji želimo zadržati", izjavio je ministar Primorac.

Rast plaća – realnost ili izazov?

Pozitivne prognoze komentirao je i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić. Iako vjeruje da će Hrvatska nastaviti bilježiti solidan gospodarski rast, upozorava na moguće usporavanje u nadolazećem razdoblju.

"Očekujemo slabiji oporavak u eurozoni, djelomično zbog globalnih trgovinskih tenzija, ali i slabljenja fiskalnog impulsa u Hrvatskoj nakon izbornih ciklusa. Javna potrošnja više neće imati jednaku ulogu u poticanju rasta", rekao je Stojić.

Unatoč tome, tržište rada u Hrvatskoj i dalje je snažno. Stojić procjenjuje da će zaposlenost rasti oko 3 posto, što je znatno iznad prosjeka istočne Europe. Kada je riječ o plaćama, očekuje se nastavak njihovog rasta.

"Plaće bi ove godine trebale porasti za oko 8,5 posto, što je među najvišim stopama rasta u EU. Prošle godine Hrvatska je bila rekorder po realnom rastu medijalnog dohotka – čak 22 posto", istaknuo je.

Inflacija pod kontrolom – ali uz oprez

Prema osnovnom scenariju, inflacija bi u Hrvatskoj trebala nastaviti usporavati, s ciljem dosezanja razine od 2,5 posto do 2026. godine. No, Stojić upozorava da rizici ostaju.

"Rekonfiguracija globalnih opskrbnih lanaca i carinski ratovi mogli bi povećati uvozne cijene, a Hrvatska snažno ovisi o uvozu. Istodobno, ako rast plaća nastavi nadmašivati rast produktivnosti, to bi moglo izazvati nove inflacijske pritiske", zaključio je.

Upravo zato, dok se predviđa ekonomski rast i poboljšanje životnog standarda, naglasak ostaje na uravnoteženju rasta plaća i produktivnosti kako bi se očuvala stabilnost gospodarstva.