Hrvatske zračne luke u lipnju zabilježile 7,3 posto više putnika nego lani!

Rast broja putnika pratio je i veći broj operacija zrakoplova – u lipnju ih je zabilježeno više od 18,7 tisuća, što je 6 posto više nego lani, dok je na polugodišnjoj razini ostvareno gotovo 60 tisuća slijetanja i polijetanja, uz rast od 4,6 posto.

Ena Piglić
Ena Piglić I HRT

11 Kolovoz 2025 I 11:50

Hrvatske zračne luke u lipnju zabilježile 7,3 posto više putnika nego lani!
IstraIN

Zračne luke u Hrvatskoj u lipnju su uslužile 1,9 milijuna putnika, što je 7,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u prvih šest mjeseci ove godine ukupno evidentirano 5,4 milijuna putnika, također uz porast od 7,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Rast broja putnika pratio je i veći broj operacija zrakoplova – u lipnju ih je zabilježeno više od 18,7 tisuća, što je 6 posto više nego lani, dok je na polugodišnjoj razini ostvareno gotovo 60 tisuća slijetanja i polijetanja, uz rast od 4,6 posto.

Sezonske linije ponovno su u lipnju dovele Split na vrh ljestvice – kroz splitski aerodrom prošlo je 578,1 tisuća putnika, 8,2 posto više nego lani. Na drugom je mjestu Dubrovnik s 447,2 tisuće putnika (+4%), a treći je Zagreb s 435,1 tisućom (+7,6%).

Zračna luka Zadar ostvarila je rast od 9 posto, s 294 tisuće putnika. Pula se istaknula dvoznamenkastim povećanjem od 12,4 posto, uz 94,6 tisuća putnika, čime je postala jedan od najvećih dobitnika lipnja.

Pozitivan trend zabilježili su i Rijeka (+14,5%, 29,5 tisuća putnika), Osijek (+13,7%, oko 5,5 tisuća putnika) te Mali Lošinj (+82,6%, 378 putnika). Jedini pad ostvaren je na Braču, gdje je promet smanjen za 16,1 posto, na oko 3.500 putnika.

U prvih šest mjeseci 2025. većina zračnih luka bilježila je rast prometa. Split predvodi s porastom od 10,7 posto, a slijedi Zagreb (+9,1%). Rijeka (+8,5%) i Dubrovnik (+6,5%) također su imale stabilan rast.

Za razliku od putnika, teretni promet bilježi pad. U lipnju je prevezeno 893 tone tereta, 7,6 posto manje nego lani.

Na polugodišnjoj razini pad iznosi 8,2 posto, uz ukupno nešto više od 4.800 tona prevezene robe.