Plenković: Omogućili smo da Hrvati prođu kroz energetsku krizu kao da je nema
"Kod nas nitko nije osjetio to da je cijena plina narasla 17 puta prije tri godine. To nitko nije osjetio na svojim računima. Znate zašto? Jer je Vlada limitirala cijene plina, naftnih derivata i cijena struje", zaključio je Andrej Plenković.
Media servis
11 Listopad 2025 I 09:26
Foto: Platforma X/@AndrejPlenkovic
Ovog su tjedna u fokusu javnosti bile sankcije koje su na snazi Naftnoj industriji Srbije, a uvedene su zbog većinskog ruskog vlasništva u toj tvrtki.
Aktualnu je situaciju prokomentirao premijer Andrej Plenković.
"Okolnosti u kojima smo radili bile su i neizvjesne, a tu prije svega mislim na sigurnosne i ekonomske prilike, no Hrvatska je i dalje bila i stabilna i sigurna i ekonomski otporna država koja štiti svoje interese, kao odgovorna članica EU-a i NATO-a i dijeli zajedničke demokratske vrijednosti."
11:56Prije 296 d30.12.2025
"Očito je stupanj shvaćanja u Washingtonu takav da treba pojačati sankcijski režim i jednostavno onemogućiti svima onima koji profitiraju na kupnji ruskih energenata koji se onda kasnije koriste kao financiranje ratnog stroja. To je ta poveznica koju moramo razumijeti."
Govorio je Plenković i o ponudi koju je ministar gospodarstva Ante Šušnjar dao. Podsjetimo, Šušnjar je rekao kako je Hrvatska zainteresirana za kupnju ruskog udjela u NIS-u. Cinično je reagirao srpski predsjednik Aleksandar Vučić rekavši da je Srbija zainteresirana za kupnju HEP-a i JANAF-a.
"Dakle, Srbija je imala sedam osam mjeseci da riješi strukturu vlasništva NIS-a. Nije uspjela u tome. Hrvatska tu ne pretendira na nikakav način bilo što kome uzimati. Jednako kao što ste čuli odgovor predsjednika Vučića koji je to malo iskarikirao da će kupiti JANAF i HEP itd. kao da su oni na prodaju. Ja iz svog iskustva smatram da sve energetske kompanije u današnje vrijeme promijenjenih sigurnosnih okolnosti, na temelju naučenih lekcija iz energetske krize, svaka država treba učniti napor da kompanije budu u nacionalnom vlasništvu."
Poručio je Plenković da su takve tvrtke u nacionalnom vlasništvu alati države da pomognu svojim građanima i svojem gospodarstvu u krizama.
"Mi smo zahvaljujući upravo toj politici omogućili da Hrvati, bilo kao kućanstva, bilo kao gospodarstvo, malo srednje ili najveće, prođu kroz energetsku krizu kao da je nema. Kod nas nitko nije osjetio to da je cijena plina narasla 17 puta prije tri godine. To nitko nije osjetio na svojim računima. Znate zašto? Jer je Vlada limitirala cijene plina, naftnih derivata i cijena struje", zaključio je Andrej Plenković.
Policija traga za Monikom Gubić i Larom Grublješić, maloljetnicama čiji su nestanci prijavljeni 21. listopada. Monika je nestala u Puli, a kao mjesto Larinog nestanka navodi se Rijeka.
Od 27. studenoga do 6. prosinca Dom hrvatskih branitelja u Puli ponovno će postati mjesto susreta književnosti, umjetnosti i kulture. Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri donosi brojne domaće i međunarodne autore, premijerna izdanja te bogat program posvećen temi „La vita è bella“.
Kanfanar se posebno istaknuo činjenicom da je općina bez duga te da prema prosječnom dohotku po stanovniku ostvaruje treći najbolji rezultat u Hrvatskoj.
Radna skupina za praćenje kvalitete zraka u Koromačnu još uvijek čeka odgovore nadležnih institucija, dok od Holcima traži dodatna pojašnjenja o oporabi otpada, probnom radu postrojenja i prekoračenju emisija amonijaka.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.
Radionica predstavlja priliku za upoznavanje s konkretnim mogućnostima energetske suradnje među poduzećima, ali i za raspravu o preprekama koje još uvijek usporavaju razvoj zajedničkih zelenih energetskih projekata.
Iako Hrvatski zavod za zapošljavanje do 2030. godine očekuje nastavak rasta zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti, demografski trendovi predstavljaju sve veći izazov. Prema procjenama OECD-a, Hrvatskoj bi u idućem desetljeću moglo nedostajati čak 327 tisuća radnika.
Iako su poskupljenja u Hrvatskoj blaža nego u većem dijelu Europe, podaci Eurostata potvrđuju nastavak rasta cijena goriva, što predstavlja dodatno opterećenje za vozače i kućne budžete.