RADOVI ĆE TRAJATI 17 MJESECI Tijekom gradnje novog lukobrana u Rovinju djelomična ograničenja za ribare i nautičare
Rovinj uskoro kreće u izgradnju novog sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina, investicije vrijedne više od osam milijuna eura, koja će znatno povećati sigurnost i otpornost gradske luke na sve češća ekstremna nevremena i visoke valove uzrokovane klimatskim promjenama.
Rovinj uskoro kreće u realizaciju jednog od najvažnijih pomorskih infrastrukturnih projekata u novijoj povijesti – izgradnju sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina, investiciju vrijednu više od osam milijuna eura.
Riječ je o projektu koji provodi Županijska lučka uprava Rovinj, uz sufinanciranje iz europskih fondova kroz program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027., a cilj mu je dugoročno povećati sigurnost i funkcionalnost rovinjske luke.
Radovi na izgradnji sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina napreduju prema planu, a u tijeku je ključna faza izgradnje kamenog nasipa koji će činiti temelj buduće zaštite rovinjske luke od nepovoljnih vremenskih uvjeta.
06:45Prije 45 d29.01.2026
Kako pojašnjava ravnatelj Županijske lučke uprave Rovinj Rudolf Marić, primarna svrha novog lukobrana je zaštita akvatorija od vjetrova i valova koji dolaze iz smjera Ponenta i Tramuntane, dvaju pravaca koji najčešće ugrožavaju rovinjsku luku.
„Godinama se smatralo da su valovi visoki do pet metara granica s kojom treba računati. Međutim, nova mjerenja s valografa postavljenih izvan Rovinja pokazala su da visine dosežu i više od osam metara, što jasno govori koliko se uvjeti na moru mijenjaju.
Klimatske promjene više nisu teorija, nego stvarnost kojoj se moramo prilagoditi“, ističe Marić.
Foto: IstraIN
Radovi bi trebali započeti najkasnije do 5. studenoga ove godine, što je krajnji zakonski rok za uvođenje izvođača u posao, dok je završetak projekta, zajedno s uporabnom dozvolom, planiran do 1. travnja 2027. godine. Trenutno su u tijeku pripremni radovi – hidrološki i geodetski premjeri te organizacija gradilišta.
Novi će lukobran biti nasuta građevinska konstrukcija od oko 35 tisuća kubičnih metara kamenog materijala, s obalom izvedenom od betonskih prefabriciranih blokova.
Posebno je važno što će u konstrukciju biti ugrađen propust za cirkulaciju mora površine 60 četvornih metara, čime se osigurava prirodno strujanje i sprječava stagnacija vode unutar luke.
Pristup lukobranu s otoka Sv. Katarina bit će omogućen prednapregnutom armirano-betonskom konstrukcijom oslonjenom na četiri pilota promjera jednog metra.
Foto: Lučka uprava Rovinj
Tijekom izvođenja radova, plovidba će biti djelomično ograničena, no neće doći do potpune blokade prometa.
„U određenim fazama gradnje zbog korištenja teške građevinske mehanizacije i dizalica bit će potrebno privremeno prilagoditi režim plovidbe, no učinit ćemo sve da ribari i vlasnici brodica mogu što normalnije funkcionirati“, kaže Marić.
Nakon dovršetka, sjeverni će lukobran značajno povećati otpornost luke na valove, štetne utjecaje nevremena i eroziju obale, ali i osigurati dugoročno očuvanje pomorske tradicije Rovinja.
„Ovo je projekt koji će služiti generacijama. Ne gradimo samo lukobran, već čuvamo ono što Rovinj jest – grad mora, sigurnosti i zajedništva“, zaključuje Marić.
U galeriji Novo u Puli u utorak, 17. ožujka u 18 sati održat će se okrugli stol o keramici i kiparstvu kroz prizmu znanosti, umjetnosti i obrtništva, u sklopu projekta SOCRAT.
Istra je pozicionirana kao destinacija snažnog identiteta, povijesne dubine i kulturne kohezije, a već sama naslovnica, s fotografijom srednjovjekovnog Završja, jasno smješta poluotok u središte uredničkog fokusa
Organizatori ističu kako čitanje odgovarajuće literature može pomoći u prepoznavanju vlastitih emocija, identificiranju s književnim likovima te lakšem suočavanju s osobnim izazovima i problemima.
Nogometaši Istre 1961 prekinuli su niz poraza velikom pobjedom na Rujevici. Zeleno-žuti su u derbiju della Učka svladali Rijeku 2:0, a ključan je bio sjajan ulazak u utakmicu i dva brza pogotka u prvih deset minuta.
U Hrvatskoj je u siječnju izdano 512 građevinskih dozvola, što je čak 45 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju najnoviji podaci DZS-a. Većina dozvola odnosi se na novogradnju i gradnju zgrada.
Dok se završavaju radovi na punom profilu Istarskog ipsilona, paralelno se već planira novi veliki infrastrukturni projekt – Istarski X. Riječ je o prometnom pravcu koji bi povezao središnju Istru s Labinom i značajno promijenio prometnu sliku poluotoka.