RADOVI ĆE TRAJATI 17 MJESECI Tijekom gradnje novog lukobrana u Rovinju djelomična ograničenja za ribare i nautičare
Rovinj uskoro kreće u izgradnju novog sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina, investicije vrijedne više od osam milijuna eura, koja će znatno povećati sigurnost i otpornost gradske luke na sve češća ekstremna nevremena i visoke valove uzrokovane klimatskim promjenama.
Rovinj uskoro kreće u realizaciju jednog od najvažnijih pomorskih infrastrukturnih projekata u novijoj povijesti – izgradnju sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina, investiciju vrijednu više od osam milijuna eura.
Riječ je o projektu koji provodi Županijska lučka uprava Rovinj, uz sufinanciranje iz europskih fondova kroz program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027., a cilj mu je dugoročno povećati sigurnost i funkcionalnost rovinjske luke.
Kako pojašnjava ravnatelj Županijske lučke uprave Rovinj Rudolf Marić, primarna svrha novog lukobrana je zaštita akvatorija od vjetrova i valova koji dolaze iz smjera Ponenta i Tramuntane, dvaju pravaca koji najčešće ugrožavaju rovinjsku luku.
„Godinama se smatralo da su valovi visoki do pet metara granica s kojom treba računati. Međutim, nova mjerenja s valografa postavljenih izvan Rovinja pokazala su da visine dosežu i više od osam metara, što jasno govori koliko se uvjeti na moru mijenjaju.
Klimatske promjene više nisu teorija, nego stvarnost kojoj se moramo prilagoditi“, ističe Marić.
Foto: IstraIN
Radovi bi trebali započeti najkasnije do 5. studenoga ove godine, što je krajnji zakonski rok za uvođenje izvođača u posao, dok je završetak projekta, zajedno s uporabnom dozvolom, planiran do 1. travnja 2027. godine. Trenutno su u tijeku pripremni radovi – hidrološki i geodetski premjeri te organizacija gradilišta.
Novi će lukobran biti nasuta građevinska konstrukcija od oko 35 tisuća kubičnih metara kamenog materijala, s obalom izvedenom od betonskih prefabriciranih blokova.
Posebno je važno što će u konstrukciju biti ugrađen propust za cirkulaciju mora površine 60 četvornih metara, čime se osigurava prirodno strujanje i sprječava stagnacija vode unutar luke.
Pristup lukobranu s otoka Sv. Katarina bit će omogućen prednapregnutom armirano-betonskom konstrukcijom oslonjenom na četiri pilota promjera jednog metra.
Foto: Lučka uprava Rovinj
Tijekom izvođenja radova, plovidba će biti djelomično ograničena, no neće doći do potpune blokade prometa.
„U određenim fazama gradnje zbog korištenja teške građevinske mehanizacije i dizalica bit će potrebno privremeno prilagoditi režim plovidbe, no učinit ćemo sve da ribari i vlasnici brodica mogu što normalnije funkcionirati“, kaže Marić.
Nakon dovršetka, sjeverni će lukobran značajno povećati otpornost luke na valove, štetne utjecaje nevremena i eroziju obale, ali i osigurati dugoročno očuvanje pomorske tradicije Rovinja.
„Ovo je projekt koji će služiti generacijama. Ne gradimo samo lukobran, već čuvamo ono što Rovinj jest – grad mora, sigurnosti i zajedništva“, zaključuje Marić.
Posjetitelji će moći pratiti rad 3D printera u realnom vremenu, istražiti izložbu 3D izrađenih modela nastalih kroz radionice te otkriti na koji način nastaju predmeti koji se svakodnevno koriste u modernom svijetu.
Priznanja su otišla projektima i proizvođačima koji čuvaju identitet Labinštine i pretvaraju njezinu povijest, tradiciju i prirodu u jedinstvene turističke sadržaje: Vinariji Juričić, OPG-u Forto, projektu Kovarski puti te Ekomuzeju Vlaški puti.
U lokalnoj distribuciji u Istri pojavilo se pakiranje mlijeka s natpisom „mleko“, ispisanim na ekavici i ćiriličnim pismom, što je privuklo pozornost čitatelja zbog neuobičajenog označavanja proizvoda.
Posjetitelje očekuju odlična glazba, vrhunska atmosfera i brojna iznenađenja. Navijačima se preporučuje da svoja mjesta zauzmu ranije, najkasnije pola sata prije početka utakmice.
Javno savjetovanje otvoreno je od 5. prosinca 2025. do 5. siječnja 2026. i provodi se putem priloženog obrasca za javno savjetovanje koji je dostupan uz objavu Plana.
"Naše Veleučilište postaje jedna od ključnih znanstvenih točaka Istre s jednim od najnaprednijih centara primijenjenih istraživanja u Hrvatskoj“, naglasio je dekan Istarskog veleučilišta dr. sc. Daglas Koraca.