Vladajući: Božić je blagdan skromnosti, Šprem: Inflacija je jedno, a odlazak u trgovinu nešto drugo

Dok potrošnja u prosincu raste, brojne građane i umirovljenike muči nikad skuplja blagdanska košarica. Vladajući poručuju da je Božić ‘blagdan skromnosti‘, dok sindikalistica tvrdi: "Inflacija je jedno, a odlazak u trgovinu nešto drugo."

Prosinac je ponovno u znaku povećane potrošnje - jer dolaskom Božića - rastu i troškovi. I dok neki već razmišljaju o poklonima, putovanjima ili proslavi Nove godine - brojni građani muku muče kako da si priušte pristojan blagdanski stol.

Na pitanje koliko su plaće i mirovine dostatne da se pokrije najmanja, srednja i najveća božićna košarica, ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručuje: "Mislim da oni svi pokriju blagdansku košaricu, manju, srednju ili veću. Nadam se da će to biti tako i ove godine. Mi smo napravili niz mjera kako bi olakšali svakodnevni život, ali smo vodili računa i o predstojećim blagdanima i o košarici proizvoda koja nam je potrebna za naš tradicionalni Božićni ručak‘‘.

O tome se razgovaralo i na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnoga vijeća. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić: "Božić kao blagdan je blagdan skromnosti, ni u čemu naravno dakle pretjerivati."

Dopredsjednica GSV-a i predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem kaže da je ključ svega - rast plaća.

"Da u stvari moramo voditi računa o standardu života, ograničavanju cijena jer uzalud mi faktički pregovaramo i dižemo plaće iz godine u godinu ako to pohlepa i bahatost u rastu cijena jednostavno u svakodnevnom životu pojedu građanima, zaposlenicima u javnom i državnom sektoru. Isto tako ne možemo više govoriti samo o inflaciji jer vidimo da je jedan podatak rast inflacije, a drugo je stvarnost, a to je odlazak u trgovinu."

Razgovaralo se i o malom broju nezaposlenih - njih je u Hrvatskoj trenutno tek nešto više od 80 tisuća o čemu je govorio Ivan Mišetić koji od 1. siječnja postaje čelni čovjek GSV-a.

"Stvarnost je takva da je hrvatsko gospodarstvo ‘osuđeno‘ na rast, ovo osuđeno između znakova jer zadržimo li ovakav ritam, a sve ide tomu u prilog nama će trebati sve više radne snage obzirom na balans između onih ljudi koji izlaze iz svijeta rada i onih koji ulaze u svijet rada. Mi smo u HUP-u gledali da nam u sljedećih pet godina treba još stotinjak tisuća novih radnika. Oni će moći doći samo izvana jer ih tu nema."

Uz to, premijer Andrej Plenković ponovio je očekivanja od 2026.: "Rast koji očekujemo u idućoj godini će biti oko 2,7 %. Deficit planiramo na 2,9 posto, smanjujemo udio javnoga duga u BDP-u."