Govedina i teletina u Hrvatskoj među najskupljima u EU: cijene hrane rastu brže od europskog prosjeka!

Hrvatska je i pretprošle godine bila europski rekorder po rastu cijena tih vrsta mesa, tada s povećanjem od 18,5 posto.

IstraIN

6 Veljača 2026 I 17:23

Govedina i teletina u Hrvatskoj među najskupljima u EU: cijene hrane rastu brže od europskog prosjeka!
Pexels

Cijene hrane u Europskoj uniji prošle su godine nastavile rasti, a Hrvatska se našla među državama s izraženijim poskupljenjima – osobito kada je riječ o govedini i teletini.

Pokazuje to analiza portala Euronews Business, temeljena na podacima Eurostata, koja otkriva značajne razlike među članicama, ali i specifičnosti domaćeg tržišta mesa.

Prema tim podacima, cijene hrane u EU-u lani su u prosjeku porasle 2,8 posto, dok je u Hrvatskoj rast iznosio 4,5 posto, što nas svrstava među zemlje s najvećim povećanjem.

Posebno se ističe skok cijena govedine i teletine – čak 22 posto na godišnjoj razini. Veći rast zabilježila je jedino Nizozemska, gdje su te cijene porasle 23 posto.

Hrvatska je i pretprošle godine bila europski rekorder po rastu cijena tih vrsta mesa, tada s povećanjem od 18,5 posto.

Svinjski ciklus i pad cijena svinjetine

Ekonomski analitičar Damir Novotny ovakva kretanja tumači proizvodnim ciklusima koji snažno utječu na ponudu i cijene mesa. Dok je govedina poskupjela, cijena svinjetine pala je na najniže razine u posljednjih deset godina.

„Cijena svinjetine pala je na najniže razine u zadnjih deset godina jer se događa tzv. svinjski ciklus koji se u ekonomskoj teoriji naziva i teoremom paukove mreže.

To znači da jedne godine cijena svinjetine bude visoka pa sljedeće godine mnogi farmeri krenu uzgajati svinje jer se mogu u vrlo kratkom ciklusu relativno brzo izbaciti na tržište.

Onda svinjetini, jer je visoka cijena, padne ponuda, što se i dogodilo na europskom tržištu. Sada ciklički opet imamo velik pad cijena i veliku ponudu“, objašnjava Novotny.

Zašto su ciklusi govedine drukčiji?

Za razliku od svinjogojstva, ciklusi uzgoja goveda znatno su dulji i skuplji, što se također odražava na cijene.

„U nekim zemljama EU-a, poput Njemačke i Austrije, propisi o klanju teladi i junadi stroži su zbog očuvanja osnovnog stada. Nastoji se postići težina od najmanje 700 kilograma po grlu.

To je takozvani baby beef, mlada govedina po kojoj je Hrvatska poznata i veliki je izvoznik. Što duže uzgajate i hranite goveda, trošak je veći. Ciklusi rasta i pada cijena postoje, ali ipak ne vidim razlog zašto bi govedina i junetina bile skupe“, kaže analitičar.

Teletina u Hrvatskoj i dalje relativno povoljna

Unatoč snažnom rastu cijena, Novotny tvrdi da je teletina u Hrvatskoj i dalje relativno povoljna u usporedbi s drugim europskim tržištima.

„U Hrvatskoj je cijena teletine zapravo jako niska, oko 15 eura za kilogram, dok je u Austriji oko 40 pa i 45 eura. Događaju se manjkovi na tržištu koji stvaraju pritisak na cijene, ali mi to zasad ne vidimo i imamo još uvijek relativno niske cijene u odnosu na susjedne zemlje.“

Dodaje kako je potražnja za teletinom u Hrvatskoj dijelom oblikovana prehrambenom tradicijom.

„Ta tradicija se prelijeva iz Bosne i Hercegovine. Dobar dio naših ljudi preferira teletinu u odnosu na druge vrste mesa pa je ona kod nas široko dostupna. Ima je u dovoljnim količinama i cijene nisu visoke, ali upravo zbog toga farmeri imaju problema s profitabilnošću“, upozorava.

Europski trendovi i šira slika tržišta

Širi europski kontekst pokazuje da je prosječan rast cijena govedine i teletine u EU-u iznosio oko 10 posto, a samo je šest država bilo ispod tog prosjeka. Uz Nizozemsku i Hrvatsku, snažan rast zabilježen je u Latviji (21 posto), Češkoj, Irskoj, Sloveniji i Portugalu (po 18 posto), te Danskoj i Litvi (17 posto). S druge strane, Italija i Francuska imale su znatno blaži rast – šest, odnosno pet posto.

Prema analizi Euronewsa, jedini prehrambeni proizvod koji je prošle godine na europskoj razini poskupio više od govedine i teletine bila je čokolada.

Sve to upućuje na nastavak nestabilnosti na tržištu hrane, gdje proizvodni ciklusi, regulatorni okviri i potrošačke navike zajedno oblikuju cijene koje na kraju osjete građani.