Građani podijeljeni o utjecaju stranih radnika na gospodarstvo, većina smatra da je učenje hrvatskog jezika nužno

Utjecaj stranih radnika na hrvatsko gospodarstvo i društvo i dalje izaziva podijeljena mišljenja građana, pokazuje najnovije mjesečno istraživanje HRejtinga provedeno za Hrvatsku radioteleviziju.

Istraživanje je od 16. do 18. veljače provela agencija Promocija plus na uzorku od 1000 ispitanika. Maksimalna statistička pogreška iznosi +/- 3,53 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Na pitanje kako ocjenjuju utjecaj stranih radnika na hrvatsko gospodarstvo, 37 posto ispitanika smatra da je taj utjecaj negativan.

Njih 32 posto drži da je učinak podjednako pozitivan i negativan, dok četvrtina ispitanih ocjenjuje utjecaj stranih radnika pozitivnim. Nešto manje od 6 posto ispitanika nije znalo ili nije željelo odgovoriti na to pitanje.

Velika većina očekuje učenje hrvatskog jezika

Kada je riječ o učenju hrvatskog jezika, prevladava stav da je ono nužno za svakodnevno funkcioniranje. Više od 70 posto ispitanika smatra da je poznavanje jezika potrebno i na radnom mjestu i izvan njega.

Oko 12 posto ispitanika drži da bi takvu obvezu bilo teško provesti u kratkom roku s obzirom na broj stranih radnika, dok 8 posto smatra da bi hrvatski trebali učiti samo oni koji rade poslove u izravnom kontaktu s korisnicima ili kupcima.

Oko 4 posto ispitanika ocjenjuje hrvatski jezik preteškim za učenje uz radne obveze, a nešto manji udio smatra da učenje nije potrebno jer će se strani radnici ionako kraće zadržati u Hrvatskoj.

Stavovi o utjecaju na društvo i kulturu

Na pitanje o utjecaju stranih radnika na kulturu i način života, 33,5 posto ispitanika taj utjecaj vidi kao negativan.

Gotovo 29 posto smatra da je on istodobno i pozitivan i negativan, dok za jedan postotni bod manje ispitanika prevladava pozitivan dojam.

Osobna iskustva uglavnom pozitivna

Unatoč podijeljenim općim stavovima, osobna iskustva građana sa stranim radnicima u velikoj su mjeri pozitivna.

Takva iskustva navodi gotovo 42 posto ispitanika.

Podjednako pozitivna i negativna iskustva ima 17,5 posto ispitanih, dok 13,5 posto navodi pretežno negativna iskustva.

Istodobno, 27,5 posto ispitanika kaže da uopće nema kontakt sa stranim radnicima, bilo na poslu ili u svakodnevnom životu.

Rezultati istraživanja tako pokazuju da hrvatski građani istodobno prepoznaju gospodarsku potrebu za stranom radnom snagom, ali i izražavaju određene rezerve, osobito kada je riječ o integraciji i dugoročnom društvenom utjecaju.