Prihodi rastu, ali dobit pada – ugostiteljstvo pod sve većim pritiskom troškova!

Ugostiteljski sektor u Hrvatskoj bilježi snažan rast prometa, no istodobno se suočava s rastućim troškovima rada, energenata, sirovina i materijala, što izravno pritišće profitne marže i čini poslovanje sve izazovnijim.

Pokazuju to podaci analize Hrvatske gospodarske komore, koja je obuhvatila više od devet tisuća poduzetnika iz djelatnosti ugostiteljstva u 2024. godini.

Prema analizi, troškovi sirovina i materijala činili su gotovo 50 posto ukupne bilance sektora, dok je trošak osoblja premašio 36 posto aktive. Istodobno su troškovi osoblja rasli više od 30 posto, a troškovi sirovina i materijala gotovo 14 posto. U takvim uvjetima bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu pale su za čak 17,6 posto.

Potpredsjednica HGK Andreja Vukojević istaknula je kako je ugostiteljstvo dio identiteta Hrvatske i snažna komponenta turističkog proizvoda, ali i poduzetništvo koje se odvija u vrlo zahtjevnim uvjetima.

''O ugostiteljstvu ne možemo govoriti samo kao o usluzi, nego kao o strateškom sektoru koji traži dugoročnu viziju, stabilno poslovno okruženje i jasno usmjeren razvoj'', poručila je Vukojević.

Rashodi rastu brže od prihoda

Ukupni prihodi poduzetnika u ugostiteljstvu u 2024. godini porasli su nešto više od 19 posto u odnosu na godinu ranije. No ukupni rashodi rasli su još brže – za više od 21 posto. Posljedica je pad dobiti od gotovo pet posto, dok je EBITDA marža smanjena za 1,5 postotnih bodova.

Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Jelena Tabak upozorila je kako gosti vide više cijene na računu, ali ne i strukturu troškova koji stoje iza njih.

''Rashodi rastu brže od prihoda, sezonalnost i dalje stvara velike oscilacije, a sve je manje sredstava za investicije u energetsku održivost. Potreban je lakši pristup sredstvima kako bismo ulagali u kvalitetu i dugoročnu otpornost sektora'', istaknula je Tabak.

Dodala je kako su se ugostitelji na okruglom stolu usuglasili oko prijenosa Direktive o transparentnosti plaća, kojom će od lipnja biti obvezni jasno definirati radna mjesta, radne procese i njihovu normizaciju. Takav pristup, smatraju, pridonosi profesionalizaciji sektora i dugoročnoj stabilnosti radne snage.

„Prostor za daljnji rast cijena ne postoji“

Na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici sektora, među njima Marin Medak, vlasnik zagrebačkog restorana RougeMarin, koji je upozorio da je najveći izazov objediniti sve rastuće troškove u jednu cijenu prihvatljivu gostu.

''Kako rastu cijene, tako pada broj izdanih artikala. To znači da nismo konkurentni i da ne možemo ostvariti dobit. Izlaz u rezanju troškova vodi prema padu kvalitete, a to ne smije biti budućnost hrvatske gastronomije. Ona mora počivati na kvalitetnim lokalnim sirovinama'', poručio je Medak.

Sudionici su se složili kako su cijene u hrvatskom ugostiteljstvu rasle brže nego u konkurentskim zemljama poput Grčke, Španjolske, Cipra i Portugala, te da prostora za daljnje poskupljenje praktički nema.

Kao moguća rješenja predloženo je sufinanciranje rada izvan sezone te stvaranje boljih uvjeta za povlačenje sredstava iz EU fondova za dugoročne investicije.

HGK je najavila i seriju edukacija za ugostitelje radi prilagodbe poslovanja novim zakonskim obvezama koje proizlaze iz Europske direktive o transparentnosti plaća.