ACI u prošloj godini ostvario više od 40 milijuna eura prihoda
Stabilnost poslovanja potvrđena je rastom prihoda od godišnjih vezova, koji i dalje čine temelj poslovnog modela Društva, uz održavanje operativne učinkovitosti u uvjetima povećanih troškova rada i ograničenog investicijskog ciklusa.
IstraIN
27 Veljača 2026 I 15:12
Foto: ACI
ACI d.d., najveći lanac marina na Mediteranu i regionalni predvodnik nautičkog sektora, u 2025. godini je ostvario 40,3 milijuna eura ukupnih prihoda, što predstavlja porast od 1,2 milijuna eura, odnosno 3% u odnosu na prethodnu godinu.
Stabilnost poslovanja potvrđena je rastom prihoda od godišnjih vezova, koji i dalje čine temelj poslovnog modela Društva, uz održavanje operativne učinkovitosti u uvjetima povećanih troškova rada i ograničenog investicijskog ciklusa.
EBITDA za 2025. godinu iznosi 9,5 milijuna eura, čime je zadržana stabilna operativna razina najvećeg regionalnog sustava marina.
Ukupan prihod od prodaje u 2025. godini iznosi 38,3 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 1,2 milijuna eura, odnosno 3% u odnosu na 2024. godinu. Rast je prvenstveno ostvaren temeljem prihoda od usluga godišnjeg veza, koji su porasli za 6%, odnosno 1,1 milijun eura u odnosu na prethodnu godinu.
Sukladno tome, značajan porast prihoda od prodaje zabilježen je u ACI marinama Dubrovnik, Split, Skradin i Milna, koje su u ukupnom povećanju sudjelovale s približno 70%.
U 2025. godini ostvarena je neto dobit od 0,4 milijuna eura, pri čemu je na konačni financijski rezultat ponajprije utjecao i rast ukupnih rashoda, koji u izvještajnom razdoblju iznose 39,6 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 1,8 milijuna eura, odnosno 5% u odnosu na godinu ranije.
Značajan udio povećanja rashoda odnosi se na kontinuirano ulaganje u ljudske resurse. Točnije na povećanje materijalnih prava radnika, bilo kroz kontinuirana povećanja plaća uslijed primjene odredbi Kolektivnog ugovora o vezivanju plaće uz Uredbu o minimalnoj plaći, bilo kroz otpremnine.
Foto: ACIACI marina Split
Tijekom protekle godine uloženo je ukupno 1,4 milijuna eura, od čega 0,4 milijuna eura u investicijsko održavanje, s ciljem očuvanja sigurnosti, funkcionalnosti i kvalitete infrastrukture u svim marinama.
Dugoročnu dinamiku investicijskog i razvojnog ciklusa i nadalje ograničava pitanje produženja ugovora o koncesijama. Većini ACI-jevih marina koncesije istječu 2030. godine, dok marini „Veljko Barbieri“ u Slanom ugovor o koncesiji istječe već 2027. godine.
Pravovremeno rješavanje pitanja koncesijskih ugovora ključno je za stabilizaciju investicijskog ciklusa i daljnje jačanje financijskih pokazatelja u narednim razdobljima. Unatoč postojećim ograničenjima, ACI nastavlja poslovati uz naglasak na financijsku odgovornost, kvalitetu usluge i dugoročnu održivost sustava.
U poruci se navodilo kako je, radi neodgodive potvrde podataka potrebnih za daljnje korištenje bankovnih usluga, potrebno kliknuti na poveznicu i unijeti tražene podatke.
Sigurnosni pojasevi jedan su od elemenata zaštite vozača i putnika u motornim vozilima, namijenjeni zaštiti osoba prilikom sudara i iznenadnog zaustavljanja vozila.
Hrvatska operna baština odjeknula je Bratislavom u povodu Dana hrvatske državnosti. Solisti zagrebačke Opere BB oduševili su publiku izvedbom najljepših djela hrvatskih skladatelja, potvrdivši snagu i međunarodnu prepoznatljivost domaće glazbene tradicije.
Rovinjsko Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Deklaraciju kojom se traži ponovno uvođenje talijanskog jezika kao jezika društvene sredine, već od prvog razreda osnovne škole.
Građani će ukrasno bilje moći preuzeti na četiri lokacije: na Narodnom trgu i kod Doma mladih u Vodnjanu, u prostoru Zajednice Talijana u Galižani te na trgu ispred bivše mjesne zajednice u Peroju.
Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rast i početkom 2026. godine. Prema prvoj procjeni, bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju porastao je za 2,2 posto na godišnjoj razini, ponajviše zahvaljujući većoj potrošnji kućanstava.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je kako Hrvatska bilježi visoku razinu samodostatnosti u proizvodnji žitarica i uljarica, dok je situacija u drugim sektorima znatno slabija.