Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, koja je na godišnjoj razini poskupjela za čak 11,3 posto. Usluge su porasle za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana više za 3,9 posto.
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su bile u prosjeku 4,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast ostvaren je kod energije, čak 17,7 posto, dok su usluge skuplje za 8,2 posto. Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 3,5 posto.
Podaci pokazuju da inflacija u Hrvatskoj ostaje prisutna, ponajprije zbog rasta cijena usluga i stanovanja, no istodobno je vidljivo postupno smirivanje pritisaka, osobito na mjesečnoj razini, što bi moglo donijeti predah potrošačima u nadolazećem razdoblju.
07:47Prije 268 d16.01.2026
Riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne mjesece – u veljači je međugodišnja inflacija iznosila 3,8 posto, u siječnju 3,4 posto, a u prosincu 3,3 posto.
Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, koja je na godišnjoj razini poskupjela za čak 11,3 posto. Usluge su porasle za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana više za 3,9 posto.
S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi pojeftinili su za 0,6 posto.
Na mjesečnoj razini također je zabilježen rast cijena u svim glavnim kategorijama. Energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za 0,1 posto.
Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 13,5 posto, dok su stanovanje i energenti skuplji 10,8 posto.
Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala. Cijene su u kolovozu bile 4,1 posto više nego lani, a najveći udar bilježi energija koja je poskupjela čak 17,4 posto.
12:09Prije 40 d01.09.2026
Podaci Eurostata dodatno potvrđuju trend rasta. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija u Hrvatskoj u ožujku iznosila je 4,7 posto na godišnjoj razini, uz mjesečni rast od 1,2 posto.
U usporedbi s ostalim članicama eurozone, Hrvatska je u ožujku zabilježila najvišu stopu inflacije, dok se odmah iza nje nalazi Litva s 4,5 posto.
U Rovinju je dovršena luksuzna stambeno-poslovna zgrada Casa Buona Parte, na mjestu nekadašnjeg zatvora u Valdibori. U prodaji je osam stanova, a cijene se kreću od 1,9 do čak 4,2 milijuna eura.
Jeffrey Vella, Emanuele Scarello, Danijel i Ilja Đekić, Marina Gaši te Maša Salopek 22. listopada u Cap Aureu pripremaju Science on the Plate – The Fifth Taste, posebnu večeru koja gastronomiju povezuje sa znanošću, održivošću i promjenama mediteranskog ekosustava.
Udruga tartufara „Istra” upozorava na moguće dugoročne posljedice radova uz rijeku Rašu kod Pićna. Tvrde da su uklonjena i stabla koja su trebala biti sačuvana te traže odgovore nadležnih.
Digitalni memorijal je mrežna stranica ili zapis posvećen preminuloj osobi. Na njemu se mogu objediniti osnovne biografske informacije, fotografije, sjećanja, poruke obitelji i prijatelja te podaci o posljednjem ispraćaju.
Europski turizam nastavlja bilježiti pozitivne trendove, a prema prognozama Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC), u 2026. godini očekuje se rast od 3,1 posto u odnosu na prošlu godinu.
Hrvatska je u prvih osam mjeseci ove godine uvezla robe vrijedne 31,2 milijarde eura, a izvezla 17,8 milijardi. Iako izvoz raste brže od uvoza, razlika je i dalje veća od 13 milijardi eura.
Program je usmjeren na poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u prerađivačkom sektoru, s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i poticanja održivijeg poslovanja.
Rovinj je premašio prošlogodišnje turističke brojke, a gradonačelnik Emil Nimčević posebno ističe deset posto više dolazaka gostiju iz Italije. U gostovanju na Rovinj FM-u naglasio je važnost kvalitete ponude i događanja izvan ljetnih mjeseci.
Robert Momić u razgovoru za Rovinj FM upozorio je na teškoće u poslovanju obrtnika i kritizirao obvezu isticanja sidrenih cijena. Smatra da male trgovine i obrtnike treba izuzeti te im omogućiti samostalno kreiranje poslovne politike.