Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, koja je na godišnjoj razini poskupjela za čak 11,3 posto. Usluge su porasle za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana više za 3,9 posto.
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su bile u prosjeku 4,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast ostvaren je kod energije, čak 17,7 posto, dok su usluge skuplje za 8,2 posto. Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 3,5 posto.
Podaci pokazuju da inflacija u Hrvatskoj ostaje prisutna, ponajprije zbog rasta cijena usluga i stanovanja, no istodobno je vidljivo postupno smirivanje pritisaka, osobito na mjesečnoj razini, što bi moglo donijeti predah potrošačima u nadolazećem razdoblju.
07:47Prije 261 d16.01.2026
Riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne mjesece – u veljači je međugodišnja inflacija iznosila 3,8 posto, u siječnju 3,4 posto, a u prosincu 3,3 posto.
Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, koja je na godišnjoj razini poskupjela za čak 11,3 posto. Usluge su porasle za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana više za 3,9 posto.
S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi pojeftinili su za 0,6 posto.
Na mjesečnoj razini također je zabilježen rast cijena u svim glavnim kategorijama. Energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za 0,1 posto.
Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 13,5 posto, dok su stanovanje i energenti skuplji 10,8 posto.
Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala. Cijene su u kolovozu bile 4,1 posto više nego lani, a najveći udar bilježi energija koja je poskupjela čak 17,4 posto.
12:09Prije 33 d01.09.2026
Podaci Eurostata dodatno potvrđuju trend rasta. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija u Hrvatskoj u ožujku iznosila je 4,7 posto na godišnjoj razini, uz mjesečni rast od 1,2 posto.
U usporedbi s ostalim članicama eurozone, Hrvatska je u ožujku zabilježila najvišu stopu inflacije, dok se odmah iza nje nalazi Litva s 4,5 posto.
Program počinje u petak, 16. listopada u 20 sati, kada će Martina Nevistić Vukobrat predstaviti tri rada nastala od 2019. do 2024. godine – „Pulsar“, „Deep Neon: In Between“ i „The Girl from Tomorrow“.
Radionicu vodi cvjećarka Gordana Dandolo, a namijenjena je svima koji žele eksperimentirati s cvijećem te naučiti kako od jednostavnih elemenata napraviti suvremen i osoban aranžman.
Što zapravo znači darivati nekome svoje vrijeme, pažnju i znanje? Upravo će o tome najmlađoj publici progovoriti pulski srednjoškolci u novoj autorskoj predstavi „Dar koji se dijeli“, nastaloj kroz višemjesečni kreativni proces.
Farmaceutska proizvodnja čini značajan dio hrvatske industrije, a sektor zapošljava više od šest tisuća ljudi. Podaci Ekonomskog instituta otkrivaju i da proizvodnja ne raste uvijek jednako snažno kao prihodi vodećih kompanija.
Od sutra, 5. listopada, Pula će na tjedan dana biti posebno posvećena svojim najmlađim stanovnicima. Počinje Dječji tjedan koji će do 11. listopada okupiti pulske osnovne škole i dječje vrtiće kroz brojne edukativne, kreativne, sportske i humanitarne aktivnosti.
Daleko najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, čije su cijene porasle čak 20,5 posto. Usluge su skuplje 7,6 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle 0,2 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili 1,4 posto.
Ministarstvo je stoga pozvalo gradove i općine da u suradnji s poljoprivrednim i komunalnim redarima intenziviraju pronalaženje zapuštenih vinograda te u okviru svojih ovlasti što prije poduzmu potrebne mjere.
U Europskoj uniji je tijekom 2024. godine osnovano 3,5 milijuna novih poduzeća, dok ih je 3,1 milijun ugašeno. Novi Eurostatovi podaci pokazuju da se poslovna scena brzo mijenja, ali i da samo dio tvrtki uspijeva snažnije rasti.
Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u drugom tromjesečju bile su 12,7 posto više nego godinu ranije. Na Jadranu, u koji ulazi i Istra, rast je iznosio 9 posto, dok je broj prodanih nekretnina pao za trećinu.