NOVI PODACI! Muškarci i dalje imaju više plaće, žene prednjače tek u nekoliko djelatnosti
Prema objavljenim podacima, prosječna mjesečna bruto plaća za žene iznosila je 1.782 eura, dok su muškarci u prosjeku zarađivali 1.854 eura. Kada je riječ o neto iznosima, žene su primale prosječno 1.290 eura, a muškarci 1.342 eura.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnim mjesečnim bruto i neto plaćama zaposlenih prema spolu za 2024. godinu. Podaci su dobiveni obradom iz obrasca JOPPD, a analiza je provedena prema pretežitoj djelatnosti NKD-a 2007., zbog čega nisu izravno usporedivi s ranije objavljenim podacima.
Prema objavljenim podacima, prosječna mjesečna bruto plaća za žene iznosila je 1.782 eura, dok su muškarci u prosjeku zarađivali 1.854 eura. Kada je riječ o neto iznosima, žene su primale prosječno 1.290 eura, a muškarci 1.342 eura.
Objavljeni podaci upućuju na nastavak rasta plaća u 2025. godini, ali uz znatno sporiji realni rast, što pokazuje da dio povećanja i dalje „pojede” inflacija.
12:08Prije 160 d20.02.2026
Razlike su vidljive i po djelatnostima. Žene su imale višu prosječnu bruto plaću u tek tri područja – u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (za 0,7 posto), u opskrbi vodom i gospodarenju otpadom (za 0,8 posto) te u građevinarstvu, gdje su bile plaćenije za 12,3 posto. U preostalih 16 djelatnosti višu bruto plaću imali su muškarci, s najvećom razlikom u financijskim djelatnostima i osiguranju, gdje ona doseže 24,5 posto.
Najviše prosječne bruto plaće u 2024. godini zabilježene su u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – muškarci su ondje zarađivali u prosjeku 2.965 eura, a žene 2.279 eura. Najniža bruto plaća za muškarce zabilježena je u građevinarstvu (1.403 eura), dok su žene najmanje zarađivale u ostalim uslužnim djelatnostima, gdje je prosjek iznosio 1.319 eura.
Kod neto plaća razlike su još izraženije. Žene su imale višu prosječnu neto plaću samo u građevinarstvu, i to za 9,7 posto. U ostalih 18 djelatnosti muškarci su imali više neto plaće, s najvećom razlikom ponovno u financijskom sektoru, gdje ona iznosi 23 posto.
Najviša prosječna neto plaća za muškarce također je zabilježena u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje iznosi 2.065 eura, dok je najniža u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 1.037 eura. Kod žena, najviša neto plaća zabilježena je u istom sektoru, u iznosu od 1.623 eura, a najniža u ostalim uslužnim djelatnostima – 987 eura.
Gradonačelnik Pule Peđa Grbin danas je u Gradskoj vijećnici primio najbolje učenike osnovnih i srednjih škola koji su svojim znanjem, trudom i izvrsnim rezultatima obilježili školsku godinu 2025./2026. te im čestitao na postignućima.
Turnir predstavlja priliku mladim šahistima za natjecanje, stjecanje iskustva i druženje, ali i jedinstvenu mogućnost da zaigraju protiv velemajstora te iskušaju svoje vještine na šahovskoj ploči.
Pred Istrom je još jedan izrazito vruć vikend. Meteorolozi najavljuju pretežno sunčano vrijeme, a temperature će u subotu lokalno dosezati i do 38 Celzijevih stupnjeva.
Među lokacijama na kojima su otkrivene nezakonitosti nalaze se i Pula te Štokovci, no Istra je, u odnosu na ostatak Hrvatske, zabilježila znatno manji broj prekršaja.
Umaška policija tijekom pojačanog nadzora vozača motocikala, mopeda i električnih romobila utvrdila je 32 prekršaja vozača romobila. Najčešći prekršaj bilo je nekorištenje zaštitne kacige, koje je zabilježeno u čak 27 slučajeva.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predstavilo je devet prijedloga novih propisa koji će biti upućeni u javno savjetovanje. Cilj je povećati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, unaprijediti sigurnost hrane i dodatno uskladiti domaće zakonodavstvo s pravilima Europske unije.
Adris grupa u prvih šest mjeseci 2026. ostvarila je rast prihoda i dobiti, a turistički segment nastavlja s velikim investicijama. Više od 100 milijuna eura ove godine ulaže se u kampove i hotele, među kojima su Koversada, Amarin i Monte Mulini u Rovinju.
Pitanje mogućeg poskupljenja plina i okolnosti pod kojima su penali podmireni otvorila je vijećnica Samanta Jadreško, koju je zanimalo tko je snosio trošak te postoji li mogućnost da on bude prebačen na građane.
Pad otkupnih cijena, rast troškova proizvodnje i sve veći pritisak jeftinog uvoza među najvećim su problemima s kojima se suočavaju hrvatski proizvođači povrća.