Guverner Vujčić u Puli: „Digitalni euro bit će budućnost plaćanja u Europi“
Digitalni euro, kriptovalute i budućnost financijskog sustava bile su glavne teme Susreta guvernera regije održanog danas u Puli, gdje je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić poručio kako je razvoj digitalnog novca „nezaustavljiv proces“.
Na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ u Puli održan je tradicionalni Susret guvernera regije 2026., u organizaciji Hrvatske narodne banke, koji je ove godine bio posvećen sve aktualnoj temi digitalne imovine i budućnosti financijskog sustava.
Na okruglom stolu pod nazivom „From Experiment to Infrastructure: Digital Assets in Traditional Financial World“ sudjelovali su guverneri središnjih banaka Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije, a raspravljalo se o razvoju digitalnog novca, kriptoimovine, stablecoinova i digitalnih valuta središnjih banaka.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je kako je riječ o temi koja već sada snažno mijenja financijski sektor.
„Drago mi je da smo ovdje u Puli na fakultetu. Zahvaljujem dekanu na gostoprimstvu. Mi smo ovdje imali tradicionalni susret guvernera regije koji se ove godine bavi vrlo aktualnom temom, a to je digitalna imovina, digitalni novci – od kriptoimovine i stablecoinova do centralnobankarskog digitalnog novca, što je i sadašnjost i budućnost razvoja financijskog svijeta“, rekao je Vujčić.
Dodao je kako se susreti guvernera posljednjih godina organiziraju u prisustvu studenata kako bi ih se uključilo u rasprave o suvremenim ekonomskim i financijskim temama.
„Mislimo da je to dobar način da studente upoznamo s temama o kojima raspravljamo. Imali smo i uvodno predavanje gdje je vrlo dobro objašnjena trenutna situacija u razvoju digitalnih tehnologija u financijama“, rekao je guverner.
Govoreći o zaključcima susreta, Vujčić je naglasio kako je razvoj digitalnog novca nezaustavljiv proces.
„Ono što je sigurno jest da je razvoj digitalnog novca nezaustavljen. To se događa upravo sada, na različite načine – od kriptovaluta koje su prvenstveno špekulativnog karaktera, do stablecoinova vezanih uz stabilne valute poput američkog dolara“, kazao je.
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Posebno je istaknuo snažan rast tržišta stablecoinova.
„Izdavanje stablecoinova poraslo je u posljednjih nekoliko godina sa 130 milijardi na 300 milijardi dolara. Iako još uvijek čine relativno mali dio ukupnog financijskog sustava, njihov rast je vrlo brz“, upozorio je Vujčić.
Govorio je i o razvoju digitalnog eura, projektu na kojem radi Europska središnja banka.
„Digitalni euro je na neki način digitalna verzija gotovine koju danas imamo u džepu, samo što ćemo je umjesto u fizičkom novčaniku imati u elektroničkom novčaniku. Njime će se moći plaćati svuda u Europi“, rekao je.
Dodao je kako Europa kroz razvoj vlastitih digitalnih platnih rješenja želi povećati svoju stratešku autonomiju, s obzirom na to da se većina digitalnih transakcija danas odvija preko američkih sustava poput Vise i Mastercarda.
U sklopu susreta održano je i uvodno predavanje ekonomista Brunella Rose iz Rosa & Roubini Associatesa, dok je okrugli stol moderirao ekonomski analitičar Velimir Šonje. Po završetku programa studenti su imali priliku sudjelovati u raspravi i postavljati pitanja guvernerima o budućnosti digitalnih financija i monetarnih sustava.
Na jednom mjestu dostupni podaci o prebivalištu, obrazovanju, osiguranju i članovima kućanstva, a cilj je smanjiti birokraciju i ukinuti hodanje od šaltera do šaltera.
Saborski zastupnik IDS-a Anteo Milos upozorio je na sve učestaliju neovlaštenu off-road vožnju motocikala, quadova i drugih terenskih vozila u prirodi, istaknuvši kako je problem posebno izražen u Istri te da je riječ o pojavi koja se širi na razini cijele Hrvatske.
Tijekom drugog ovogodišnjeg ispitivanja kakvoće mora za kupanje u Istarskoj županiji zabilježene su temperature mora od 16,6 do 24 stupnja Celzija, dok je čak 95,5 posto uzorkovanih točaka ocijenjeno izvrsnom kakvoćom mora.
Od 15. lipnja 2026. godine s radom započinje Spasilačka služba na plažama kojima upravlja Grad Pula. Spasioci će tijekom ljetne sezone dežurati na kupalištima Hidrobaza, Valkane, Stoja i Mornar, a kupačima će biti na raspolaganju sve do 15. rujna.
Europska komisija očekuje da će nova pravila pridonijeti boljoj kontroli migracijskih tokova, smanjenju ilegalnih prelazaka granice te ravnomjernijoj raspodjeli odgovornosti među članicama Europske unije.
Podaci pokazuju da, unatoč blagom padu ukupnog turističkog prometa u travnju, domaći turizam nastavlja rasti, dok Istra zadržava status vodeće hrvatske turističke regije, a slovenski gosti ostaju najvažnije inozemno tržište.
Najniža nezaposlenost zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje iznosi 3 posto, dok je najviša stopa nezaposlenosti evidentirana u Panonskoj Hrvatskoj s 7,6 posto.