HOK stao u obranu paušalnih obrtnika: „Nepravedno ih se prikazuje kao poreznu oazu“

Hrvatska obrtnička komora stala je u obranu paušalnih obrtnika nakon prozivki da uživaju u „poreznoj oazi“, poručivši kako su takve tvrdnje netočne i nepravedne prema tisućama građana koji zakonito posluju i preuzimaju puni poslovni rizik.

Igor Franković
Igor Franković

25 Lipanj 2026 I 15:12

HOK stao u obranu paušalnih obrtnika: „Nepravedno ih se prikazuje kao poreznu oazu“
Photo: Sasa Miljevic/PIXSELL Ilustracija

Hrvatska obrtnička komora oštro je reagirala na tvrdnje koje su se posljednjih dana pojavile u javnom prostoru, a kojima se paušalne obrtnike pokušava prikazati kao „poreznu oazu“. Iz Komore poručuju kako se rasprava o poreznom sustavu ne smije temeljiti na pojednostavljenim usporedbama i netočnim interpretacijama podataka.

Ističu kako se na taj način nepravedno stigmatizira desetke tisuća građana koji posluju zakonito te naglašavaju da iza svakog paušalnog obrta stoje ljudi koji su odlučili preuzeti poslovni rizik i sami osiguravati egzistenciju.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil poručio je kako je nepravedno upravo obrtnike etiketirati kao one koji narušavaju tržišnu utakmicu.

„Iza svakog paušalnog obrta stoje ljudi koji su odlučili preuzeti poslovni rizik, sami pronaći klijente, sami osigurati prihod za svoju obitelj i uredno podmirivati svoje porezne obveze. Paušalni način poslovanja mnogima je bio poticaj za ulazak u poduzetništvo“, istaknuo je Kratohvil.

U Komori posebno naglašavaju kako se u javnim raspravama često koriste podaci koji, tvrde, stvaraju pogrešan dojam o stvarnom stanju. Podsjećaju da podatak o rastu broja obrta s nešto više od 90 tisuća na 133 tisuće u posljednjih pet godina predstavlja ukupan broj registriranih obrta, a ne isključivo paušalnih obrta.

Iz HOK-a ističu kako hrvatski obrtnici posluju transparentno, izdaju i fiskaliziraju račune te uredno plaćaju poreze i doprinose, bez korištenja offshore modela ili složenih oblika poreznog planiranja.

Također upozoravaju da usporedbe poreznog opterećenja zaposlenika i obrtnika često zanemaruju ključnu razliku – poslovni rizik. Dok zaposlenici imaju zajamčenu plaću, godišnji odmor i druga prava iz radnog odnosa, obrtnici sami snose svu odgovornost za prihod, troškove i kontinuitet poslovanja.

Zaključno poručuju kako obrti nisu uzrok narušavanja tržišnog natjecanja te smatraju da se problemi pojavljuju prije svega kod većih poslovnih subjekata koji koriste različite pravne oblike radi porezne optimizacije, a ne kod malih obrtnika koji vlastitim radom stvaraju prihod i snose puni poduzetnički rizik.