Inflacija i dalje udara po džepu: Cijene u Hrvatskoj više za 4,5 posto u odnosu na lipanj prošle godine
Iako su cijene u Hrvatskoj na mjesečnoj razini blago pale, inflacija i dalje ostaje visoka. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u lipnju su cijene u prosjeku bile 4,5 posto više nego prije godinu dana, a najveći rast ponovno bilježi energija.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2026. godine porasle su za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
U odnosu na svibanj ove godine zabilježen je blagi pad od 0,4 posto, što pokazuje kratkoročno smirivanje dijela troškova, no na godišnjoj razini inflacija i dalje snažno utječe na kućne budžete.
Značajan rast zabilježen je i kod alkoholnih pića i duhana, koji su skuplji za 7,5 posto, dok su cijene u restoranima i uslugama smještaja porasle za 6,1 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast ostvaren je kod energije, čak 17,7 posto, dok su usluge skuplje za 8,2 posto. Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 3,5 posto.
06:45Prije 43 d19.05.2026
Najveći rast cijena bilježi energija, koja je u odnosu na lipanj prošle godine skuplja za čak 13,2 posto. Slijede usluge s rastom od 8,1 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli za 1,8 posto.
S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije jedina su kategorija koja bilježi godišnji pad cijena, i to za 0,6 posto.
Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene usluga, za 1,1 posto, dok su cijene energije pale za 2,9 posto. Blagi pad zabilježen je i kod hrane, pića i duhana (-0,2 posto) te industrijskih proizvoda bez energije (-0,6 posto).
Podaci pokazuju kako se inflacijski pritisak i dalje najviše osjeća kroz troškove energije i usluga, dok se stabilizacija cijena hrane i pojedinih proizvoda tek djelomično osjeti.
Građani su u travnju najviše osjetili rast cijena prijevoza, energenata i stanovanja. Prema podacima DZS-a, inflacija u Hrvatskoj dosegnula je 5,8 posto na godišnjoj razini, dok su troškovi energije skočili za čak 17,7 posto.
Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, koja je na godišnjoj razini poskupjela za čak 11,3 posto. Usluge su porasle za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana više za 3,9 posto.
U turističkim gradovima cijene nekretnina rastu brže nego ikad, a mladima je sve teže ostati živjeti ondje gdje su odrasli. Dok apartmani i investicije pune tržište, mnogi prvi dom danas traže izvan centra, kroz POS ili u starijim stanovima koje tek treba urediti.
Nakon nekoliko dana nesnosnih vrućina i temperatura iznad 35 stupnjeva, Istru i ostatak Jadrana očekuje nagla promjena vremena. Meteorolozi upozoravaju na mogućnost jakih grmljavinskih nevremena, tuče i bujičnih poplava.
Iako su cijene u Hrvatskoj na mjesečnoj razini blago pale, inflacija i dalje ostaje visoka. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u lipnju su cijene u prosjeku bile 4,5 posto više nego prije godinu dana, a najveći rast ponovno bilježi energija.
U jučerašnjem izvlačenju igre Joker u Poreču je osvojen dobitak Joker 5 u iznosu od 8.000 eura. Dobitni listić uplaćen je na prodajnom mjestu u Mlinskoj ulici.
Nesvakidašnja prometna nesreća dogodila se u Valbandonu kada je 28-godišnjakinja, bez položenog vozačkog ispita, automobilom ušla u kružni tok – ali iz suprotnog smjera
Država je objavila javni poziv za prodaju 97,13 posto udjela u Uljanik Brodogradnji 1856. Budući vlasnik morat će zadržati brodograđevnu djelatnost, a iz CERP-a poručuju da su netočne tvrdnje kako je na tom prostoru moguća gradnja apartmana.
Kroz Zračnu luku Pula tijekom 2025. godine prošlo je 554.247 putnika, gotovo 45 tisuća više nego godinu ranije. Rast putničkog prometa i prihoda nastavljen je, no poslovna godina zaključena je s gubitkom od 1,1 milijun eura.
Najviše maloprodajne cijene goriva i dalje se određuju prema formuli koja uzima u obzir prosječnu cijenu fosilnih goriva u prethodnom 14-dnevnom razdoblju, uz ograničene premije energetskih subjekata, kako bi se ublažio utjecaj promjena na svjetskom tržištu i zaštitio standard građana.
Najviše noćenja i dalje ostvaruju gosti iz Njemačke, njih gotovo 2,5 milijuna. Slijede Austrijanci s 1,2 milijuna noćenja, Slovenci s oko 900 tisuća, dok su domaći gosti ostvarili oko 625 tisuća noćenja.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako je odluka Europske komisije opravdana jer je velik priljev jeftine robe stvarao probleme europskom tržištu, logističkim centrima i poštanskim sustavima, ali i otvarao pitanja sigurnosti proizvoda te zaštite okoliša.
Na javni poziv za građane ukupno je zaprimljeno 298 prijava, od kojih je 120 odobreno, a za provedbu odobrenih projekata dodijeljeno je ukupno 310.117,66 eura bespovratnih sredstava.