Čeka li nas novi val poskupljenja? Razgovarali smo s Goranom Šaravanjom

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti unatoč nepovoljnim međunarodnim okolnostima, no nakon nekoliko godina visokih stopa očekuje se postupno usporavanje.

O gospodarskim kretanjima, pritiscima na europsku industriju i izgledima za smirivanje inflacije razgovarali smo s glavnim ekonomistom Hrvatske gospodarske komore Goranom Šaravanjom.

Govoreći o stanju u Europi, Šaravanja upozorava na visoke cijene energenata, političku neizvjesnost i pritisak koji subvencionirani kineski uvoz stvara na njemačku industriju. Kretanja u Njemačkoj važna su i za Hrvatsku jer su domaće tvrtke uključene u njezine opskrbne lance.

„Znamo da je situacija vani iznimno komplicirana, odnosno nepoticajna. Imali smo vanjske šokove na strani ponude koji su povećali cijene energenata, a prisutna je i politička neizvjesnost. Vidimo da je njemačka industrijska baza prvenstveno pod udarom visokih cijena energenata i prekomjernog subvencioniranog kineskog uvoza.

To je svima nama u istočnoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, bitno jer je dobar dio naše industrijske baze uključen u opskrbne lance njemačkog govornog područja, dakle Njemačke i Austrije. Svima nam je u interesu da njemačka industrijska baza bude zdrava, snažna i da raste, a proteklih pet godina to, nažalost, nije slučaj“, rekao je Šaravanja.

Unatoč takvom okruženju, hrvatsko gospodarstvo ostaje među onima s višim stopama rasta u eurozoni. Usporavanje koje očekuje ne vidi kao iznenadan preokret, nego kao postupno smirivanje nakon snažnog rasta koji je uslijedio poslije pandemije.

„Hrvatska ekonomija je među vodećima po rastu u eurozoni. Bit će i ove godine i sljedeće, mada očekujemo postupno usporavanje gospodarskog rasta, što je sasvim logično s obzirom na to da smo od pandemije ostvarivali vrlo visoke stope rasta.

Vidimo rekordno visoku zaposlenost, rast plaća i dobru osobnu potrošnju. Standard je danas daleko viši nego što je bio prije deset godina i logično je očekivati nešto sporiji rast kroz vrijeme“, istaknuo je.

Hoće li se usporiti i rast cijena?

Na pitanje koliko je realno očekivati približavanje hrvatske inflacije prosjeku eurozone tijekom iduće godine, Šaravanja odgovara da snažniji gospodarski rast i potrošnja trenutačno stvaraju i veći pritisak na cijene.

„Inflacija je kod nas viša i zato što rastemo barem dvostruko brže od prosjeka eurozone, čak i više. Domaća potrošnja izraženija je u Hrvatskoj i logično je da to, među ostalim, stvara inflatorne pritiske. Kako očekujemo postupno usporavanje gospodarskog rasta, svakako očekujem i nižu stopu inflacije“, rekao je.

Pritom upozorava da vanjski događaji i dalje mogu brzo utjecati na pojedine cijene, osobito na energente i gorivo. No takav skok, objašnjava, ne mora nužno pokrenuti dugotrajan i sve širi rast cijena.

„Kad se dogode šokovi na Bliskom istoku koji utječu na cijenu dizela, benzina, avionskog goriva pa i ukapljenog plina, logično je da će se to kratkoročno vidjeti na indeksima cijena. Međutim, ja ne vidim uvjete ni u eurozoni ni u Hrvatskoj u kojima bi se stvorila inflatorna spirala“, smatra Šaravanja.

 

Foto: David Ružić

Za takvu bi spiralu, pojašnjava, tvrtke morale povećane troškove uspjeti prenijeti na kupce, potrošači bi morali imati dovoljno novca da nastave trošiti unatoč poskupljenjima, a radnici bi morali izboriti rast plaća koji bi dodatno potaknuo cijene.

„Ako poduzećima porastu ulazni troškovi, primjerice zbog cijena energenata i sirovina, pitanje je mogu li ih i u kojoj mjeri prenijeti na kupce. Pitanje je i koliko potrošaču ostaje raspoloživog dohotka kada više troši na gorivo i sve ostalo.

Ako mu ostaje manje, kako će stvarati potrošnju koja bi potaknula novo dizanje cijena? Treći je uvjet da su zaposlenici u poziciji ispregovarati više plaće. Radne snage nedostaje i plaće su proteklih godina rasle, ali ne vidimo da će njihov rast u budućnosti biti toliko velik kao dosad.

Sva tri uvjeta morala bi biti zadovoljena da bi se stvorila inflatorna spirala, a ja je ne vidim“, objasnio je.

Šaravanja zato očekuje nižu inflaciju iduće godine, iako ne želi prognozirati hoće li ona dosegnuti točno određenu stopu.

„To ne znači da se skok cijene dizela neće vidjeti u indeksu cijena, ali ne vidim taj drugi i treći krug koji bi potaknuo izraženiji rast cijena. Složio bih se s ministrom da će inflacija dogodine biti niža.

Tko će biti precizno u krivu ili u pravu, to ćemo vidjeti, ali u svakom slučaju kroz vrijeme očekujem približavanje prosječnim stopama inflacije“, zaključio je glavni ekonomist HGK.