ŠTO ZAISTA DONOSI NOVI ZAKON O TURIZMU? Dok ostali šute, za sada se oglasila samo Istarska županija!

U e-savjetovanju je još nekoliko dana prvi od tri podzakonska akta Zakona o turizmu, kojim bi se trebalo transformirati najznačajniju domaću privrednu granu. No problema je puno, a devastacija obale, primjerice na Makarskoj rivijeri, čini se bespovratna, piše Tportal.

Tonči Glavina, ministar turizma, potkraj srpnja održao je online sastanak sa svim direktorima regionalnih i turističkih zajednica.

Predstavio im je tada korake u provođenju reforme turizma, a prema njoj 'turističke zajednice trebale bi dobiti značajniju ulogu te sa svojim vijećima i skupštinama trebaju postati destinacijske menadžment organizacije s jačom ulogom u upravljanju turizmom u destinacijama vodeći brigu o svim detaljima, a ne isključivo o marketingu i promociji'.

Kao podzakonski akti novog Zakona o turizmu, na sastanku su predstavljena tri nova pravilnika: Pravilnik o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom, Pravilnik o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta te Pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma.

I dok prva dva tek trebaju doći u javnu raspravu, treći je već u njoj i bit će još pet dana.

Premda bi se očekivalo da će se u raspravu uključiti sve turističke zajednice (TZ), koje bi u budućnosti trebale biti 'mali bogovi', te iznajmljivači, broj zainteresiranih je toliko mizeran kao da se ne radi o najvažnijoj gospodarskoj grani u Hrvatskoj.

Među komentarima nema nijednog od tristotinjak TZ-a, a od lokalne vlasti u raspravu se uključila tek Istarska županija. Od ostalih samo muk.

Oni koji su se uključili u raspravu smatraju da će upravljanje turističkim destinacijama preuzeti velike hotelske kuće jer imaju glavnu riječ u TZ-ima i sve izgleda tako kao da se TZ-ima daje izvršna vlast, za što oni nemaju ni kapaciteta ni stvarnih zakonskih ovlasti. Strahuje se i od toga da će se ograničenjem otvaranja novih kapaciteta zadržati status quo po pitanju kvalitete obiteljskog smještaja.

Problemi hrvatskog turizma već godinama su masovnost, neodgovarajuća komunalna infrastruktura i prekomjerna gradnja stambenih zgrada, a ona je, osim devastacije obale, dovela i do drastičnog poskupljenja kvadrata za potrebe lokalnog stanovništva jer u velikom broju takvih stambenih jedinica tijekom godine nitko ne živi i služe samo za rentanje. Sve to prepoznaje se i u nizu komentara.

Iz Istarske županije iznijeli su i neke konkretne brojke.

'U Republici Hrvatskoj u turističkim T zonama u svim hotelima smješteno je ukupno 163.816 kreveta, a u svim kampovima smješteno je ukupno 253.841 krevet. Nasuprot tome, u stambenim S zonama smješteno je ukupno 1.500.000 turističkih kreveta, od čega je 666.000 turističkih kreveta u tzv. nekomercijalnom privatnom smještaju.

Takav smještaj, osim što čini direktnu konkurenciju kategoriziranom privatnom smještaju u domaćinstvima u istim tim stambenim zonama, predstavljen je u brojkama koje okupiraju stambene kapacitete u stambenim zonama te ih stavljaju u funkciju turizma bez ikakve kategorizacije', naveli su.

Nelojalna konkurencija nekategoriziranih

Dodali su da problem nastaje gradnjom novih kapaciteta koji uopće nisu kategorizirani i u kojima ne živi lokalno stanovništvo, a koriste se isključivo za turizam - tzv. nekomercijalni privatni smještaj (više od 666.000 kreveta) predstavlja čiste turističke kapacitete u stambenim zonama destinacija, a oni bi trebali u prvom redu biti namijenjeni stanovanju.

'Takvih kapaciteta ima više nego svih kategoriziranih kapaciteta u privatnom smještaju u domaćinstvima u Hrvatskoj. Iznajmljivači koji su kategorizirani uredno plaćaju sva davanja i prijavljuju svoje goste/turiste koji noće u tim objektima, za razliku od vlasnika nekomercijalnog smještaja koji ne plaćaju turističku pristojbu, iako je zakonom i za njih propisana obveza prijave svih gostiju', napisali su iz Istarske županije.

Smatraju da treba zaštititi male privatne iznajmljivače - domaćine od nelojalne konkurencije nekategoriziranih turističkih kapaciteta u tim stambenim zonama, piše Tportal, a više pročitajte ovdje.

Ostavite komentar