Jučer je stigla dobra vijest o više nego osjetnom rastu hrvatskog BDP-a, pogotovo u usporedbi s ostalim članicama Europske unije. No, pozitivne učinike rasta BDP-a građani tek trebaju osjetiti dok istovremeno u trgovinama gledaju, kako je jučer rekao predsjednik GSV-a, bezobrazno visoke cijene hrane.

Tromjesečni bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju ove godine realno je veći za 3,9% u odnosu na isto tromjesečje prošle. Rast je u najvećoj mjeri uzrokovan povećanjem potrošnje kućanstava, a najveći doprinos ostvaren je, među ostalim, u trgovini na veliko i na malo i građevinarstvu.

Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Krešimir Sever vijest je komentirao u kontekstu cijena hrane koja je, napominje, u Hrvatskoj ne samo preskupa nego... "(...) Bezobrazno preskupa, neopravdivo preskupa. Na svjetskom tržištu cijene hrane padaju, čak i ulazne cijene prema ovamo u velikoj mjeri. Što su razlozi ako je cijena pšenice na svjetskom tržištu 2024. ispod rasta cijene od 2020.? Koje je opravdanje za ovu cijenu kruha i pekarskih proizvoda?"

Hoće li rast BPD-a dovesti do povećanja inflacije, pitalo se ministra financija Marka Primorca u Dnevniku HTV-a. On smatra da podizanje cijena u trgovinama i rast BDP-a nisu povezani... "(...) Ali sigurno da povećani BDP, posebno ako veći dio tog povećanja BDP-a dolazi od povećanja potrošnje odnosno potražnje, rezultira i zadržavanjem inflatornih pritisaka na blago povećanim razinama. Mi smo to nekoliko puta isticali", odgovorio je Primorac.