„Sačuvajte dijete u sebi što duže možete. To je on ljudsko, iskonsko u vama. Nema toga što ne možete napraviti ako imate jaku volju!“ Poručila je mladima Tereza Kesovija, glazbena diva, umjetnica koja je svojom životnom vedrinom zabljesnula mikrokozmos 30. Sa(n)jam knjige u Istri i otvorila deveti sajamski dan.
U subotu je bila gošća Doručka s autorom, a u razgovoru kojeg je vodio Aljoša Pužar, Tereza je s publikom podijelila svoje iskrene, slikovite priče iz života u kojem je „mirila dubrovačke crkve“; od svog pape dobila prvu flautu Trieste zbog čega je „partio“ jedan prasac; sama otišla u Ljubljanu i pobijedila na natjecanju mladih pjevača Jugoslavije...
Tereza je u svoj umjetnički životopis upisala je 20-godišnju karijeru u Francuskoj i četiri pariške Olimpije, suradnju s Michelom Legrandom, susret s Omarom Sharifom...Ali, ono na što je najponosnija njezin je sin Alan.
„Plovite vinom i morima“ poručila je Tereza publici i gostima Histrokozmosa u programu La gente di frontiera. Tu su svoje vinske priče ispričali Konavljanin Niko Karaman, koji je svoj život posvetio revitalizaciji dubrovačke malvasije te joj vratio gotovo zaboravljeni status iz doba Dubrovačke republike i Moreno Coronica, istarski vinar čija etika proizvodnje vina proizlazi iz velikog poštovanja prema teritoriju, lozi i čovjeku koji pije to vino.
Kušala se Malvasija dubrovačka i Malvazija Ottaviano, cijelu je priču poezijom i glazbom začinio Nikša Kušelj, kazališni umjetnik, a pismo Juraja Maguda o vinu, prostoru i granicama pročitao je Vlaho Bogišić.
„Vino je prva riječ koja bi trebala biti u preambuli europskog statuta“, kazao je ugledni povjesničar umjetnosti i konzervator Joško Belamarić i svoju nadahnutu priču o lozi i vinu u arheologiji, historiografiji i književnosti i umjetnosti uopće zaključio riječima: „Svi smo mi opsjednuti velikim granicama, a mene su uvijek zanimala male, unutrašnje granice, kao one o kojima piše Branko Fučić u tekstu o 'Istarskom razvodu'. Zanimaju me te male podjele, identiteti koji se ne potiru i stvaraju koncentrični prsten identiteta.“
Subotnje poslijepodne na Sajmu otvoreno je dodjelom nagrade „Doktor Ivo Borovečki“ koja se dodjeljuje „naj čitatelju“. Ovogodišnji dobitnik je Marinko Tomić iz Pule, a nagradu mu je uručila direktorica Sajma Magdalena Vodopija. „Nagrada je utemeljena 2013. u čast uglednom pulskom liječniku, radiologu, poliglotu i svestranom intelektualcu, istaknutom hrvatskom esperantistu dr. Ivi Borovečkom (1924. - 2013.) , čije su zasluge za prijevode hrvatske književnosti na taj nadnacionalni jezik nemjerljive.
Nagrada se dodjeljuje se, da parafraziramo još jednog sajamskog gosta, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, Wole Soyinku, za zanimanje ili interesiranje za književnost“, objasnili su voditelji programa Iris Mošnja, producentica Sajma i Emir Imamović Pirke, književnik, scenarist, kolumnist i voditelj sajamskih programa.
Tradicionalno, na sajamskoj pozornici objavljeni su finalisti Književne nagrade Fric, koju dodjeljuje medijski partner Sajma knjiga, dnevni list 24sata. Finaliste su predstavili Goran Gavranović, direktor 24sata i Emir Imamović Pirke te objavili da su u najuži izbor za nagradu Fric ušla ova djela: „Sezona berbe“ Magdalene Blažević (Fraktura); „Rat“ Miljenka Jergovića (Fraktura), „Slučaj vlastite pogibelji“ Kristiana Novaka (OceanMore); „Oda mladosti“ Tanje Radović (Meandar Media); „Knjiga za Maju“ Marka Tomaša (V.B.Z.) i „Nada“ Ante Tomića (Hena Com).
O Književnoj nagradi Fric, koju su utemeljili 24sata i tjednik Express, a bit će dodijeljena 18. prosinca u Zagrebu - Goran Gavranović je kazao da je iznimno važna za prostor književnosti i kulture, a cilj joj je još čvršće povezati autore i njihove čitatelje, te promicati književno stvaralaštvo.
U Sutonu uz knjigu predstavljen je novi roman Ene Katarine Haler „Nevini“ (V.B.Z.) koji ispisuje djevojačko iskustvo odrastanja u post-ratnom tranzicijskom društvu, a Aljoša Pužar je kazao da je riječ o romanu koji donosi najmanje tri, četiri sloja i pred kojim je - kapitulirao. „Jezik Ene Katerine Haler u romanu je divan, savršen, bogat, i ni na jednom mjestu ne podsjeća na hrvatske lektore. On je slobodan“, kazao je Pužar i naglasio da su „Nevini“ jedan od romana godine, ako ne i roman godine.
„Književnost ne može biti ništa drugo nego slavljenje ljudske kompleksnosti“, kazala je Ena Katarina Haler čija je struktura romana sazdana od sjećanja.
„Od ruže će ostati samo ime“. Citirao je profesor Ivan Matejčić Umberta Eca i fratra iz 13. stoljeća i dodao: „Pod stare dane sam naučio da trebamo raditi na tome da od ovih naših spomenika ne ostane samo ime, nego barem fotografija. I to je jedan od načina zaštite spomeničke baštine.“ Bilo je to u programu „Istarska baština: Noblesse oblige“, koji je dio Histrokozmosove Istre ispod kore, a ovaj put bio je posvećen važnom i sveobuhvatnom djelu prof. Ivana Matejčića, uvaženog povjesničara umjetnosti, konzervatora i sveučilišnog profesora.
Uz njega su bili njegovi znanstveni suputnici i kolege Robert Matijašić i Joško Belamarić.„Broj spomenika nije neograničen. Mi smo bitku za kulturni krajolik u Istri izgubili i zbog urbanizacije. No, još uvijek je tu značajan broj spomenika koje imamo i moramo se usmjeriti na njihovo očuvanje i zaštitu“, poručio je profesor Matejčić.
“Sve što postoji u mojim romanima ja nosim u svojoj glavi. Kod mene nema sinopsisa. Pratim unutarnji ritam koji me vodi k tome kako će se ponašati i kuda će se kretati moji likovi. Pri tome ne smije biti stanke, mora postojati glazbena sigurnost romana“, kazala je Nada Gašić koja je u programu Moć žene predstavila roman „Četiri plamena, led“ (Sandorf) kojim zatvara svoju tetralogiju posvećenu Zagrebu.
„Nada Gašić je napisala veliki roman koji karakterizira kompleksan istraživački rad kojim konstruira Gradec na temelju dokumenta koji je 1704. potpisao poreznik Martin Eberle, a u kojem su zapisani troškovi mučenja i spaljivanja žena optuženih za vještičarenje“, kazao je Emir Imamović Pirke, a Nada Gašić zaključila: „Ustrajna i nepromjenjiva malograđanština je nešto što ja uporno, bezobrazno i zlo slijedim kroz svoja četiri romana o Zagrebu.“ O autorici i Zagrebu je na predstavljanju govorio i njezin urednik Ivan Sršen.
„Uljanik je, dakako, konstruirao brodove, ali su s njegovih navoza klizili simboli”, poentirao je Andrea Matošević na premijeri audio-vizualnog performansa 'Propulzor: Partitura za brod Galeb' u Istarskom narodnom kazalištu čije su se riječi ispreplitale s moćnom eksperimentalnom glazbom Alena i Nenada Sinkauza, nastalom u suradnji s Miodragom Gladovićem te začudnim video-sekvencama koje potpisuju Vladislav Knežević i Mario Kalogjera. Ovaj performans, koji zalazi u ontološku nutrinu slavnog „broda prijateljstva“ u kojem se reflektiraju brojne povijesne mijene, bio je vrhunac devetog sajamskog dana.
Danas, u nedjelju, 8. prosinca, zadnjeg dana 30 Sajma program počinje u 11 sati na Doručku s autorom u Kavani Mozart, gost je Ivan Matejčić, a voditelj Aljoša Pužar. U 12.30 sati u Kavani Mozart Histrokozmos će u programu La gente di frontiera ugostiti Vlaha Ivaniša, Danijela Kraljevića (Cuj) i Nadu Gašić, voditelj je Nikša Kušelj, a bit će predstavljena vina Plausus i Teran.
U 18 sati u Crvenom salonu u programu Histrokozmos/ Istra ispod kore bit će predstavljena knjiga Igora Grbića „Istarska freskočašća I.“ (Ibis grafika). Sudjeluju: Igor Grbić, Jagor Bučan i Aljoša Pužar. U 19 sati Histrokozmos/Istra ispod kore predstavlja Egidia Ivetića i Portrete Istre, Jadrana, Mediterana. Sudjeluju: Egidio Ivetić, Maurizio Levak i Andrea Matošević.
U 20 sati u Histrokozmosu će biti predstavljen projekt „Kantaduri“, a sudjeluju: Edi Cukerić, Mauricio Ferlin, Daniele Pernić, Nuša Hauser, Noel Šuran, Zoran Karlić, Dean Kliman, Josip Galant, Marija Kranjčić, Milan Kranjčić.
Na Libriću na Sajmu u Plavom Salonu u 18 sati počinju „Šašave ure librokulture“, s Luditom, a u 19 sati Baka Librić priča Priču za laku noć.
Ostavite komentar