Najpoznatije potonuće broda u povijesti čovječanstva dogodilo se u noći s 14. na 15. travnja 1912. godine.

Kada je “Titanic”, tada najmoderniji brod na svijetu, desetoga travnja isplovljavao iz Southhamptona na svoje prvo putovanje, nitko nije mogao ni zamisliti koja će ga sudbina zadesiti.

U 02:20 ujutro, oko 640 km od Newfoundlanda “Titanic“ je udario u ledenu gromadu i potonuo.

Jedna od najimpresivnijih priča s „Titanica“ zasigurno je ona o Violet Jessop, medicinskoj sestri koja je osim potonuća “Titanica” preživjela i još dvije havarije na „Brittanicu“ i „Olympicu“.

1912. godine zaposlila se na „Titanicu“ i bila jedna od članova posade koji su nadgledali ukrcavanje na čamce za spašavanje nakon što je „Titanic“ udario u ledenjak. Nakon što je pomogla većini da uđu u čamce, i ona je uspjela ući u jedan čamac, te se spasiti.

Tijekom Drugog svjetskog rata Violet je radila u britanskom Crvenom križu, te se ukrcala na brod „Britannic“ koji je u Egejskom moru potonuo zbog morske mine. Dok je brod tonuo, Violet je iskočila iz čamca za spašavanje kako ju ne bi povukli propeleri „Britannica“, no ipak ju je sila povukla ispod površine vode, te je udarila glavom u pramac broda, no na sreću spasili su ju ljudi iz drugog čamca za spašavanje.

Prije „Titanica“ i „Britannica“, Violet je radila i na brodu „Olympic“ koji je umalo potonuo nakon što se sudario s vojnim brodom „HMS Hawke“.

Postoje malo poznate činjenice koje se vežu uz ovaj brod, a koje cijelu priču čine još zanimljivijom.

• Prvi film o katastrofi ovog prekooceanskog broda, “Saved from the Titanic”, snimljen je samo mjesec dana nakon tragedije, a glavnu ulogu tumačila je glumica koja je preživjela.
• Najslavniji film o ovom potonuću, “Titanic” Jamesa Cameroona iz 1997. godine, koštao je više negoli izgradnja samoga broda.
• Film je osvojio 11 Oskara, a naslovna pjesma “My Heart Will Go On” je bila najprodavaniji singl 1998. Kasnije su je obradili Neil Diamond, Kenny G i Miss Piggy iz “Muppet Showa”.
• Bile su potrebne pune 73 godine da se pronađe olupina broda na dnu oceana. U sljedećih će pak 20-ak godina Titanic potpuno nestati, jer hrđa dnevno uništi oko 300 kilograma željeza od kojeg je bio sagrađen.
• Niti jedan od ukupno tridesetorice strojara Titanica nije preživio. Svi su do zadnjeg trenutka radili u strojarnici kako bi osigurali da što više ljudi napusti brod.
• U čamce za spašavanje moglo je stati nešto više od polovice putnika, no tek ih je trećina zaista spašena.
• Preračunato u današnju vrijednost, najluksuzniji smještaj na Titanicu koštao je preko 100.000 dolara.
• Od nekolicine japanskih putnika na brodu, preživio je samo jedan. U domovini je proglašen kukavicom, jer se nije časno utopio s ostalim putnicima koji se nisu domogli čamaca za spašavanje.
• Nakon što su promatrači uočili santu leda i javili o njoj, bilo je potrebno trideset sekundi da se izda zapovijed o mijenjanju pravca. Da je zapovijed izdana trenutno, pretpostavlja se da do sudara ne bi niti došlo?
• Od trenutka sudara do trenutka potonuća proteklo je dva sata i četrdeset minuta.
• Da se pak Titanic direktno sudario sa santom umjesto što je skrenuo u stranu, šteta bi vjerojatno bila zanemariva i mogao bi bez većih problema nastaviti putovanje.
• Brodski orkestar svirao je do zadnjega trenutka, smatrajući da će tako ohrabriti ljude i ublažiti paniku. Iz tog razloga nitko od članova orkestra nije preživio potonuće.
• Četrnaest godina prije nesreće Morgan Robertson napisao je knjigu o prekooceanskom brodu ‘Titan’, koji tone nakon sudara s ledenim brijegom. Roman sadrži velik broj podudarnosti sa stvarnom nesrećom.
• Četvrti dimnjak na brodu dodan je tek zbog dekoracije, nije imao nikakvu stvarnu funkciju.
• Dan prije potonuća trebala se održati vježba spašavanja, u kojoj bi putnici uvježbavali organizirano ulaziti u čamce za spašavanje. Ista je otkazana kao nepotrebno uznemiravanje putnika.
• Titanic je bio tako velik, da je zapošljavao 176 ložača koji su neprekidno ubacivali ugljen u njegove peći.
• Brod je imao vlastite novine, koje su izlazile na dnevnoj bazi. Zvale su se The Atlantic Daily Bulletin.
• Od tridesetero Hrvata koji su putovali Titanicom odnosno bili članovi posade, preživjelo je samo troje.
• Bilo je potrebno dvadeset konja kako bi se pomaknulo sidro broda.
• Porinuće broda 31. ožujka 1912. došlo je vidjeti 100 000 ljudi.
• Od ukupno 885 članova posade na brodu samo 23 su bile žene.
• Najbogatiji putnik na brodu bio je John Jacob Astor IV. U to je vrijeme bio “težak” oko 85 milijuna dolara (oko 2 bilijuna danas). Legenda kaže da je nakon sudara s ledenom santom rekao konobaru: “Zatražio sam led, ali ovo je apsurdno.”
• Na brodu je bio i američki biznismen Benjamin Gugenheim. Kad je shvatio da će brod potonuti, rekao je svom sluzi: “Uredit ćemo se najbolje što možemo i potonuti kao džentlmeni.” Zadnji put je viđen kako sjedi na palubi broda pijući konjak i pušeći cigaru.
• Santa leda s kojom se brod sudario bila je dio glečera s Grenlanda, visoka 30 metara.
• Samo 37 sekundi je prošlo od trenutka kad je santa uočena do sudara. Prvi ju je primijetio izvidnik Frederick Fleet koji je preživio potonuće. 2012. neki je šaljivdžija na njegovom grobu ostavio naočale s porukom: “Oprosti što stižu 100 godina prekasno”.
• Iako je temperatura vode u kojoj su nesretni putnici završili bila -2 stupnja, pri kojoj čovjek može preživjeti najviše oko 15 minuta, brodski pekar Charles Joughin je u vodi proveo više od dva sata. Kasnije je rekao da uopće nije osjećao hladnoću zbog goleme količine viskija koji je popio.
• Posljednja preživjela osoba s Titanika bila je Millvina Dean, a preminula je 31. ožujka 2009. u dobi od 97 godina. U vrijeme katastrofe bila je stara 2 mjeseca.
• Podrtina Titanika pronađena je tek 1985., 595 kilometara udaljena od kopna Newfoundlanda, na dubini od 3600 metara.

Titanic već više od 100 godina leži i raspada se u hladnom i mračnom grobu na dubini većoj od 3800 metara. Više od 1500 ljudi je u svega par sati izgubilo svoje živote, njihove su obitelji ostale osakaćene ili čak okončane. „Nepotopivi“ se ipak potopio, i postao jedna od najvećih tragedija novijeg doba.

Foto: Wiki media