Trojica rovinjskih branitelja i čelnik TDR-a dobivaju svoje ulice u Rovinju

IstraIN

1 Rujan 2021 I 09:10

Trojica rovinjskih branitelja i čelnik TDR-a dobivaju svoje ulice u Rovinju

Ulice zone Gripole-Spine’ bit će imenovane po gospodarstveniku Antonu Cerinu, turističkom radniku Josipu Folu, hrvatskom branitelju Stjepanu Herbutu, gospodarstveniku i sportašu Domenicu Ucciu Sciolisu, dok će ulice naselja Salteria biti posvećene hrvatskim braniteljima Tomislavu Brstilu i Toniju Godeni, antifašističkom borcu Milanu Iskri te umjetnici Zori Matić koja je boravila i djelovala u Rovinju, odlučeno je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Rovinja.

Tako će jedna od ulica u gospodarskoj zoni u Rovinju nositi i ime dugogodišnjeg direktora TDR-a, Antona Cerina. Podsjetimo, Cerin je bio glavni pokretač pretvorbe i privatizacije spomenute rovinjske tvornice, te je i u dioničkom društvu bio direktor odnosno predsjednik uprave.

Njegove zasluge prepoznali su i u Gradu Rovinju koji mu je 1995.godine posthumno dodijelio nagradu za osobite zasluge u gospodarstvu.

Na prijedlog Povjerenstva, a odlukom rovinjskog Gradskog vijeća svoju će ulicu u Rovinju imati i Josip Folo, dugogodišnji turistički radnik koji je u Jadranu proveo cijeli radni vijek. Aktivno je sudjelovao u izgradnji gotovo svih turističkih objekata u gradu, opremao ih i turistički uhodavao.

Elokventan i stručan s uspjehom je vršio promociju i prodaju turističkih aranžmana. Godine 2002. objavljuje opsežnu knjigu pod nazivom „Povijest rovinjskog turizma“  i to u trojezičnom izdanju (hrvatski, talijanski i njemački).

STJEPAN HERBUT, branitelj  Domovinskog rata (Vukovar, 1059. – Gospić,  1996.)

Ulicu u gospodarskoj zoni Gripole-Spine imat će i hrvatski branitelj Stjepan Herbut.

U obranu rodnog grada uključio se od samog početka agresije. Po padu Vukovara, biva zarobljen i odveden u logore u Stajićevo, Sremsku Mitrovicu i Novi Sad. Nakon razmjene zarobljenika u siječnju 1992. i po otpustu iz bolnice u kojoj se liječio od posljedica zlostavljanja dolazi u Rovinj, gdje su mu kao prognanici bili smješteni sin i supruga.

Na vlastiti zahtjev, po ozdravljenju  uključuje se u postrojbe Hrvatske vojske, u  sastav 9. gardijske brigade u Gospiću, te je sudjelovao u svim vojnim akcijama, uključujući “Oluju”.  Zbog posljedica ratnih djelovanja i zlostavljanja u logoru, preminuo je 8. travnja 1996. u Gospiću, a sahranjen je u Rovinju.

Posmrtno je odlikovan 1997. godine Redom Zrinskog i Frankopana s pozlaćenim pleterom.herbut_large.jpg

Rovinjski sportaš i gospodarstvenik Domenico Uccio Sciolis koji je preminuo 2016. godine također će dobiti svoju ulicu.

Kao mladić isticao se u atletici i sudjelovao je na nacionalnim natjecanjima. Dugi niz godina bio je vodeći igrač gradskog nogometnog kluba „Riosa“, a nakon rata NK „Rovinj“. U međuvremenu je diplomirao na Tehničkom poljoprivrednom institutu u Poreču, nakon čega radi kao nastavnik u profesionalnoj obrtničkoj školi i kao nastavnik tjelesnog odgoja pri Trgovačko-tehničkom institutu „Antonio Diaz“ u Rovinju.

Bio je politički zatvorenik na Golom otoku od 1950. do 1952. godine. Po odsluženju dvogodišnje  kazne, sve do 1984. godine  obnaša dužnost direktora Tvornice likera i vinarije u kojoj je primjenjivao i uspio sačuvati stare recepte za poznate rovinjske likere („Amaro Istra“, „Pelinkovac“,  „Aer konjak“ odnosno „Ovo brandy“ i drugo).

1999. godine dodijeljena mu je Medalja Grada Rovinja-Rovigno za izuzetan doprinos privrednom i nogometnom razvoju grada.

salteria.jpg

Ulice naselja u izgradnji Saletria nosit će imena poginulih hrvatskih branitelja Tomislava Brstile i Tonija Godene, antifašističkog borca i gospodarstvenika Milana Iskre te umjetnice Zore Matić.

Tomislav Brstilo nakon samovoljnog napuštanja JNA u kojoj je služio vojni rok ondašnje države, početkom siječnja 1992. raspoređen je, kao dio skupine od šest ročnika u status dosluženika u 3. satniju 1. bojne 119. brigade Zbora narodne garde, koja se u toj fazi formiranja brigade nalazila u prostoru autokampa „Valovine“ u Puli.

Po odlasku na ličko bojište radi preuzimanja obrambenih položaja od riječke 111. brigade na crti razdvajanja Glavace-Dabar pogiba u zasjedi kod Letinca u Lici 31.01.1992.

Ukazom Predsjednika Republike odlikovan je Ordenom Zrinski i Frankopana te mu je posmrtno dodijeljen čin časničkog namjesnika Hrvatske vojske.

Toni Godena poginuo u 21. godini života

Mladi rovinjski branitelj Toni Godena koji je izgubio život u 21. godini života, također dobiva svoju ulicu.

Osnovnu i srednju školu završio je u Rovinju, nakon čega je pozvan na odsluženje vojnog roka u Hrvatskoj vojsci. Na svoj zahtjev raspoređen je u 33. inženjerijsku brigadu Hrvatske vojske u Karlovcu.

Kao vojnik angažiran je na poslovima razminiranja terena oko Karlovca, konkretno na području Turanj–Karlovac. Stradao je u Makušanskom lugu, naselje Sajevac dana 22.07.1996. godine od pješačke mine. 

Iskra i Matić također na Salteriji

Milan Iskra kao dvadesetogodišnjak uključuje se u  antifašistički pokret i sudjeluje u ratnim zbivanjima na Rovinjštini i šire. Politički aktivan i agilan biva imenovan komandantom Talijanskog bataljuna Pino Budicin. 

Prema dostupnim podacima, u poratnim, turbulentnim vremenima od 1948. do 1957. obnaša dužnost  predsjednika Narodnog odbora Općine Rovinj i nemjerljivo je njegovo zalaganje, zasluge i pozitivan stav glede  promicanja ravnopravnosti građana Rovinja po pitanju nacionalnosti te glede ravnopravnosti hrvatskog i talijanskog jezika, radi čega nije bio omiljen od strane Partije odnosno ondašnjeg Komiteta. Usprkos tome radni je vijek proveo na rukovodećim mjestima, u poduzećima „Istarski boksiti“ i „Jadran“ (kasnije „Jadranturist“).

Slikarica Zora Matić koja je preminula još 1999. godine također dobiva svoju ulicu.

Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu koju je upisala nakon studija na Umjetničkoj akademiji u Munchenu Matić nije završila, već radi kao nastavnica, dekoraterka i na poslovima reklamiranja. Od 1951. stanuje u Rovinju, gdje nakon otvaranja Muzeja (1954.) postaje njegova prva ravnateljica. Suosnivačica je Rovinjske likovne kolonije (1955.).

U slikarstvu se pojavljuje 1951. ekspresionističkom serijom motiva kuća (Rovinjski motiv),  sredinom 1950—tih uvodi u slike figuru i portret, a 1960. započinje seriju apstraktnih crteža te nadrealističku metodu kolažiranja. Samostalno je izlagala u Amsterdamu, Londonu i Zagrebu, a sudjelovala je na mnogim skupnim izložbama.

Godine 1995. dodijeljena joj je Medalja Grada Rovinja-Rovigno za osobit doprinos razvoju i obogaćenju kulturnog života grada.

Ostavite komentar