Snažne eksplozije na Suncu donijele mogućnost prikaza polarne svjetlosti

IstraIN

8 Listopad 2024 I 08:06

Snažne eksplozije na Suncu donijele mogućnost prikaza polarne svjetlosti

Pisali smo o dvije najsnažnije eksplozije (od 2017.!) koje su se početkom listopada dogodile na Suncu. One su dovoljno potentne za reakciju Zemljinog geomagnetskog omotača koja u konačnici može rezultirati pojavom polarne svjetlosti (aurora borealis) na noćnom nebu čak i na niskim geografskim širinama.

Proračuni i najave aurore poput natpisa „toga i toga dana u toliko sati na tom mjestu i tog intenziteta“ su nemoguće. Do pojave polarne svjetlosti može ne doći, može doći iznenada.

Doslovce se elektro-magnetska aktivnost vidljiva golim okom, na svega par stotina kilometara ili i manje iznad nas, može pojaviti u svega nekoliko minuta.

U međuvremenu, dok čekamo predstojeću pojavu polarne svjetlosti iznad naših krajeva, nedugo nakon zalaska Sunca nad jugozapadnim horizontom očekuje nas predstava „nebeske predgrupe“.

Oštar srp mladog Mjeseca, pepeljasta svjetlost koja ocrtava čitav njegov disk pratiti će nas naredne dvije tri večeri. Nešto zapadnije od Mjeseca, nisko nad horizontom blješti planet Venera. Ona, kada je u punom sjaju, predstavlja najsjajniji objekt na zvjezdanom nebu. U našim krajevima za Veneru postoje laički nazivi; Večernja zvijezda, Večernjača, Zvijezda Danica, Zornjača, Jutarnja zvijezda..ovisno o tome je li vidljiva nakon ili prije izlaska Sunca.

Zemljina blizankinja, kako se nekad tepalo Veneri, sve je samo nije ni nalik drugoj, prijaznoj, Zemlji. Njezin je promjer sličan Zemljinom i ima jako gustu atmosferu.

nebo_04_07_102024.jpg

Nema vodenih oceana, na površini je temperatura bezmalo 500°C, atmosferski pritisak stotinu puta veći nego na Zemlji, a zrak koji tamo cirkulira najbolje bi laički bilo opisati kao isparenja sumporne kiseline iz akumulatora (H2SO4). Do danas Venera je bila cilj velikog broja robotičkih orbitera, balon-sondi i landera.

Najviše njih poslao je SSSR, zatim SAD, Europa, Japan. Nekoliko letjelica upućenih ka drugim planetama koristilo je Veneru kao segment „gravitacijske praćke“ kojime se preciznim planom leta gravitacija neke plenete koristi za ubrzanje ili usporenje leta, odnosno promjenu trajektorije.

Očekuje nas vedro, ili bar dobrim dijelom vedro, vrijeme, iskoristimo ga i pogledajmo Mjesec i Veneru. Oni će sigurno biti tamo, a ka sjeveru...tko zna, možda bljesne koperna polarne svjetlosti.

Ostavite komentar