Međunarodni sajam inovacija IENA jedan je od najpoznatijih i najstarijih međunarodnih sajmova inovacija, a ove se godine tu predstavilo nekoliko stotina inovacija od pojedinaca i timova iz dvadeset i sedam zemalja diljem svijeta.
Mladi srednjoškolski tim Istarskog svemirskog programa, kojeg čine učenici Industrijsko-obrtničke škole Pula (Anton Okmaca) i Tehničke škole Pula (Teo Dobran, Mladen Šostar i Iva Artuković), na 76. međunarodnom sajmu inovacija iENA 2024 (Nürnberg, Njemačka, od 26. do 28. listopada) sudjelovali su s dva rada; HISTRION 206 i KRAKEN 02.
Njihovi su mentori Kristina Lenić, prof. iz Tehničke škole Pula i Marino Tumpić, prof. iz Industrijsko-obrtničke škole Pula. Podršku učenicima dali su njihovi roditelji, posebice Denis Dobran koji je na sebe preuzeo veliku tehničku pomoć bez koje ne bi bio moguć nastup učenika na ovogodišnjem EU sajmu inovacija.
Organizacijski dio posla pripreme dokumentacije za IENA 2024 na sebe je preuzeo Leo Pincan, zamjenik tajnika ispred Saveza udruga inovatora Istarske županije. Savez je na IENA 2024 predstavio navedene učeničke radove te jedan rad Sveučilišta Jurja Dobrile, Pula.
Međunarodni ocjenjivački žiri sastavljen od stručnjaka iz raznih područja nakon pregleda radova i razgovora s autorima nagradio je sljedeće radove;
Autonomnu bespilotnu letjelicu za letove u bliskom svemiru i prateća istraživanja HISTRION 206 sa zlatnom medaljom, dok je besposadno nadvodno plovilo KRAKEN 02 s interdisciplinarnim mogućnostima primjene nagrađen brončanom medaljom!
Valja naglasiti kako je KRAKEN 02 nagrađen i specijalnom nagradom Južnokorejskog saveza inovatora koji su među stotina i stotina radova izabrali KRAKEN 02 kao najbolji rad na ovogodišnjoj IENA prema procjeni njihovih stručnjaka.
Bio je ovo još jedan odličan nastup Istarskih inovatora na međunarodnim izložbama gdje naši članovi i suradnici redovno osvajaju visoka odličja, izjavio nam je Leo Pincan, ujedno član zastupničkog tima na 76. IENA 2024.
Kristina Lenić i Marino Tumpić, ponosni su na svoje učenike. Naši učenici već treću godinu rade na projektnim zadacima Istarskog svemirskog programa. Nedavno su s ovim radovima osvojili zlatna odličja na Nacionalnom sajmu inovacija u Matuljima, gdje je rad HISTRION 206 proglašen najboljim radom u zemlji. Mi učenicima dajemo priliku da se okušaju u većim ili manjim segmentima većeg programa. Tu su upućeni jedni na druge, uče odgovornosti i pedantnosti. Projekti na kojima rade i s kojima su osvojili odličja u zemlji i inozemstvu okupljaju više od stotinu pojedinaca i institucija kako bi kao konačan proizvod odradili planirane zadaće.
Učenici, Iva, Teo, Mladen i Anton kazuju nam kako im je cijela odiseja u svijet stvarnih projekata koji nastaju, odvijaju se i razvijaju tijekom dužih vremenskih razdoblja veliko i značajno iskustvo. Sretni su i ponosni na svoje radove i uspjehe. Vidjeli su kako to rade njihovi kolege na nacionalnoj, a sada i na međunarodnoj osnovi. Za kraj su nam rekli kako imaju jako puno posla pred sobom u smislu razvoja HISTRIONa i KRAKENa, a s time i sami stasaju u buduće studente i ljude od struke s realnim znanjem.
Za naše čitatelje donosimo skraćeni opis projekata HISTRION i KRAKEN.
HISTRION je naziv projekta Istarskog svemirskog programa, čiji se dio realizira u suradnji sa IOS I TS Pula, vezan za autonomne bespilotne letjelice koje se koriste za interdisciplinarna istraživanja u području bliskog svemira (od 20km+1m do 100km+1m). Projekt obuhvaća osmišljavanje, izradu, lansiranje i eksploataciju sustava balon - instrumentalni moduli (sonda, bespilotna letjelica) uz jednosmjerni, odnosno, dvosmjerni prijenos podataka tijekom leta s kontrolnim centrom na Zemlji, u realnom vremenu.
ABPL HISTRION se podižu u bliski svemir pomoću specijalnih balona punjeno helijem. Tijekom višesatne misije u bliskom svemiru odvijaju se tehnički, znanstveni, društveni i edukacijski eksperimenti. Za sigurno prizemljenje letjelica, osmišljen je specijalni padobranski sustav pri slijetanju na kopno ili more. Letjelice su konstruirane tako da i u slučaju tvrdog slijetanja, čak i uz zakazivanje padobranskog sustava u cijelosti preživljavaju udar o morsku površinu ili kopno.
U letjelicama se nalaze tri odjeljka klase „cubesat”. Instrumentalni modul, te dva prirodoslovna modula za eksperimente. Postoji i poseban, manji (femtosat klasa) modul u kojemu se nalaze posebno osjetljivi ili ne-javni eksperimenti. Svi moduli se nalaze unutar trupa letjelica, po potrebi mogu biti dijelom otvoreni ili zatvoreni, uključujući i zahtjev za vodonepropusnost. Osim za potrebe znanosti, tehnike i edukacije, letjelice HISTRION predviđene su i za potrebe policije, vojske, vatrogastva, monitoringa, geologije i slično.
Letjelice klase HISTRION dio su zadataka Istarskog svemirskog programa – Prvog hrvatskog svemirskog programa kojeg je osmislila, pokrenula i provodi Astronomska udruga Vidulini, danas Vidulini Aerospace d.d. u osnivanju.
Projekt KRAKEN predstavlja seriju autonomnih besposadnih plovila namijenjenih za istraživanja, monitoring, nadzor i djelovanje na morskoj površini. Uz pripadajući projekt MEDUZA (plovila ispod morske površine, (nije javno dostupno!) pripada aqanautskom programu kojime se učenici IOS Pula i TS Pula bave u sklopu Istarskog svemirskog programa. Serijski primjerci KRAKEN (bortovi K-06, K-08 i K-10) namijenjeni su dodatnim testiranjima maritimnih mogućnosti plovila ovog tipa.
Osim toga njihove će misije biti istraživačke po pitanju ispitivanja i bilježenja parametara okružja na moru i u zraku te djelovanja na objekte. Mogućnosti detekcije morskih bio-kultura (živog i neživog svijeta) uljučujući i uzorkovanje. Mogućnosti detekcije prirodnog i tehnološkog otpada u moru (iznimno veliki problem današnjice) uz računalno prepoznavanje i razvrstavanje istog također spada u željene karakteristike. Mogućnosti nadzora raznih aktivnosti na moru (neprimjerena ponašanja, sigurnost plovidbe, materijalnih dobara i ljudi).
KRAKENi će imati i zadatak tipa odlazak na lokaciju „cilja“ te djelovanje ili i vraćanje istog u teglju do obale. KRAKEN je kompatibilan s sustavima HISTRION, MEDUZA i PAUK. Njihovi se elementi i misije, prema potrebi i zahtjevima, međusobno nadopunjavaju iako svaki od sustava radi potpuno autonomno.
Ostavite komentar