Sretan vam novi početak, novi krug oko sunca

Još jedan krug oko Sunca je pred nama. Dobro, ako bi baš htjeli biti doslovni, bilo bi logičnije da računamo da je započeo zimskim solsticijem, trenutkom kad je noć najduža, a nakon kojeg dan počinje ponovo osvajati tu vječnu bitku.

Ali taj smo trenutak i sve njegove manifestacije kroz povijest i kulture nekako, u svijetu izgrađenom na kršćanskom poimanju svijeta, sabili u Božić.

Pa zašto onda baš 1. siječnja?

Kao i obično povijest čovječanstva, osim velikih događaja i kataklizmi obilježava još jedna velika stvar, a to je ego pojedinih istaknutih faca.

Tako je 46. godine p.n.e. Gaj Julije Cezar odlučio da bi bilo baš fora i prikladno kad bi Nova godina započinjala prvim danom mjeseca posvećenom Janusu, primordijalnom bogu početaka i krajeva, promjena i vremena, bogu s dva lica od kojih jedno gleda u prošlost, a drugo u budućnost.

Tako je Januar postao prvi mjesec godine po kalendaru kojeg smo kasnije nazvali julijanskim, a njegov prvi dan i prvi dan nove godine (što se sasvim lijepo poklopilo i sa konzularnom godinom, jer su na taj dan novi konzuli nastupali na dužnost).

Julijanski je kalendar bio jako političko oružje, jer je nametnuo svim dijelovima tada ogromnog rimskog carstva, u kojem su dozvoljavani mnogi lokalni običaji, ritam koji je diktirao Rim.

Nestankom Rimskog carstva i širenjem kršćanstva 1. siječanj je gubio na važnosti, prokazivan i prozivan kao poganski datum. Tako su se kao početak godine negdje slavio 25. ožujka, dan koji kršćani obilježavaju kao dan Navještenja Gospodinova (Annuntiatio), drugdje na Božić 25. prosinca, a negdje pak i na Uskršnju nedjelju, na koji god dan padala.

To što se službenih računanja tiče. Narod je zadržao 1. siječnja kao početak Nove Godine, jer je tako bilo jednostavnije.

Konačni udarac dilemama zadao je 1582. papa Grgur XIII kada je, kako bi ispravio grešku u Julijanskom kalendaru koja je u tih 16 stoljeća dovela do razlike između računanog i solarnog vremena od 10 dana, proglasio novi kalendar kojega znamo kao gregorijanski, i po kojem se ravnamo i danas.

Globalizacijom, 1. siječnja se raširio Svijetom i iako pojedini etniciteti na razne načine i razne datume obilježavaju početak nekog ciklusa, postao je univerzalni dan početka Nove Godine.

Način proslave se također globalizirao (i komercijalizirao) pa se danas posvud po planeti slavi na sličan način, u mješavini raznih tradicija, s puno buke i svjetala, Coca-Colinog Djeda Mraza i njegovim sobovima, vatrometima i nadasve dobrim željama za godinu koja je pred nama.

Pa u tom duhu, sve najljepše i najbolje što si možete poželiti želimo vam i mi. Neka 2020. ostane zapamćena kao odlična godina i početak serije još boljih.

Ostavite komentar