Grupa za urbane vrtove Zelene Istre Gradu Puli uputila primjedbe na prijedlog izmjena GUP-a

Grupa za urbane vrtove Zelene Istre poslala je Gradu Puli svoje primjedbe na Prijedlog X. izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Pule.

Naime, u izmjenama GUP-a, iako je predviđeno da se unutar nekih zona mogu saditi "usjevi vrtnog i ukrasnog bilja i stablašice", nigdje se ne definiraju pojmovi urbanog i društvenog vrta, navode u Zelenoj Istri.

"Podržavamo odluku Grada Pule da u GUP uvrsti mogućnost korištenja zemljišta za "vrtne usjeve", no držimo da tako skromna definicija nije dovoljna za promicanje ideje (koje, kao i svaku, treba promicati) da bi se dugogodišnjoj tradiciji u Puli odalo priznanje, podrška i poticaj za razvoj (budući da se u protekla dva desetljeća površine urbanih vrtova osjetno smanjila zbog pogrešne politike gospodarenje obradivim zemljištem i izostanka bio kakve podrške).

Pretpostavka za uspješnu promociju neke ideje je njeno definiranje i imenovanje. Držimo da je potrebno posebno naglasiti u tekstualnom dijelu GUP-a ideju održivog korištenja gradskog zemljišta te poboljšanja kvalitete života građana u socijalnom, ekonomskom i ekološkom smislu.

Stoga predlažemo da se na primjeren način označavanja bojom, planskim znakom i njegovim tekstualnim opisom označi pojam urbani vrtovi.

Nadalje, predlažemo da postojeće lokacije urbanih vrtova koje se nalaze na području Ferijalnog, Gregovice i Pragrandea ostanu urbani vrtovi, budući da ih građani Pule koriste već više od 50 godina te da je potreba za njima, upravo u ovim dijelovima grada, velika.

Urbani društveni vrtovi, odnosno vrtovi na javnom i gradskom zemljištu, predstavljaju afirmirane urbanističke cjeline koje odavno postoje u mnogim europskim i svjetskim gradovima kao dio dobro prihvaćene urbane kulture.

Društvena korist urbanih vrtova je nepobitna i višestruka: osim doprinosa održivom razvoju, zelenim sustavima i ublažavanju lokalnog utjecaja na klimatske promjene smanjenjem emisija plinova, urbani društveni vrtovi doprinose i kroz kontakt s prirodom, proizvodnju zdrave hrane, promociju tradicionalnog načina uzgoja, razvoj zajednice i sugrađanske solidarnosti, edukaciju, terapeutsku i rehabilitacijsku dimenziju, inkluziju marginaliziranih i ranjivih skupina građana, te demonstraciju socijalne osjetljivosti jer uzgojeni plodovi uvelike mogu pomoći kućnim proračunima.

Time bi Pula ujedno dobila i novi sadržaj koji bi u mnogome pridonio poboljšanju kvalitete života u gradu i atraktivnosti gradskih sadržaja za stanovnike i posjetitelje, navodi se u priopćenju Grupe za urbane vrtove Zelene Istre.

Ostavite komentar