SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA Kako vaše mentalno zdravlje? A vaša djeca, kako su oni?

U istraživanju provedenom 2019. godine 5,6 posto 16-godišnjaka izjavilo je da je u posljednjih sedam dana imalo najmanje četiri od šest depresivnih tegoba (tuga, gubitak apetita, poteškoće koncentracije, potištenost, napor u obavljanju obaveza i nemogućnost njihova ispunjavanja). U tome prednjače djevojke kojih je 8,7 posto, dok je mladića 2,6 posto.

Gotovo svaka peta 16-godišnjakinja u posljednjih sedam dana osjećala se tužno većinu vremena, navodi se u infografici Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj u kojoj su su prikazani podatci iz upitnika o depresivnim tegobama, razmišljanjima o samoozljeđivanju te pokušajima samoubojstva među mladima.

10. listopada je Svjetski dan mentalnog zdravlja, možda i najizazovniji ikad. Psihički pritisak stanja pandemije neizvjesnosti  i imanentnog straha vrlo negativno utječe na mentalno zdravlje čovječanstva.

Mladi u raljama života

Jedna od grupa koja je među najosjetljivijima na ovakvo stanje jesu mladi, već dovoljno pritisnuti odrastanjem, obrazovanjem i nesposobnošću odraslih da ostvare kvalitetno okruženje.

Na jučerašnjem panelu, u sklopu 12. Festivala prava djece, pričalo se upravo o tome.

Mentalno zdravlje puno je više od izostanka mentalnih bolesti, ono je stanje dobrobiti u kojem ljudi mogu upoznati svoj potencijal za učenje, nositi se s uobičajenim stresom i biti povezani sa zajednicom i prijateljima. Mentalno zdravlje kod djece i mladih doprinosi lakšem školovanju, gradi otpornost na stres, te pruža samopouzdanje za samostalno traženje pomoći, stoga je važan čimbenik u djetetovoj uspješnosti i u kasnijoj dobi. Međutim, problemi s mentalnim zdravljem većinom nastaju u mladosti, i to tijekom razdoblja školovanja.

Temu je otvorila Helenca Pirnat Dragičević – pravobraniteljica za djecu, koja je naglasila kako trenutno stanje u zaštiti djece s teškoćama mentalnog zdravlja i pružanje podrške djeci u tom pogledu nije zadovoljavajuće, stoji to i u Izvješću pravobraniteljice za djecu. Ne dozvolimo da nam nedostatak opredjeljenja za razvoj učinkovitih nacionalnih i regionalnih politika za programe mentalnog zdravlja djece ispusti dječja prava koja djeluju kao sigurnosna mreža – potrebno je osigurati barem minimum osnovnog standarda bez obzira na promjenjive ekonomske i političke uvjete.

Znamo li veličinu problema?

Dr sci Miranda Novak – psihologinja i docentica na edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu predstavila je veliko istraživanje koje je dalo alarmantne rezultate. Spomenuto istraživanje Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta u sklopu projekta „Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“, provedeno prije dvije godine na oko 10 000 djece i mladih u Hrvatskoj, pokazalo je da se više od četvrtine mladih tijekom zadnja dva tjedna od anketiranja osjećalo tužno i bezvoljno, a da ih je 14,5% barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o samoubojstvu. Oko trećine ispitanih mladih izvještava o ozbiljnim simptomima anksioznosti, dok ih 20% izvještava da ima ozbiljne znakove depresije i stresa. Trenutna situacija uzrokovana pandemijom bolesti COVIDA-19 tek donosi nove izazove, poput otežanih uvjeta obrazovanja, obiteljskih odnosa i provođenja slobodnog vremena. Mentalno zdravlje ozbiljno je ugroženo, a kakve će dugoročne posljedice ove pandemije biti, tek ćemo otkriti.

Možda da upitamo mlade?

“Nama je problem obratiti se nekom u koga nemamo povjerenja”, rekla je Stela Tonner, učenica II. gimnazije Zagreb, članica Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu. “Zato se najčešće u teškim situacijama obraćamo prijateljima, oni su nam prva razina ventanja, oni u koje imamo povjerenje, koji nas slušaju,… tu nas je lockdown i pritisak coronakrize jako pogodio.”

Obitelj je prva točka u kojoj bi se mentalno zdravlje djece i mladih trebalo njegovati, na čijoj bi dobrobiti trebalo raditi. Postoji dugogodišnji problem nedostupnosti stručnjaka mentalnog zdravlja djeci i njihovim roditeljima, a zanimljiva je i ponekad ograničavajuća okolnost da je maloljetniku za razgovor sa stručnjacima za mentalno zdravlje potreban pristanak roditelja. Djeca i mladi susreću se s brojnim pitanjima i dilemama, primjerice vezano za emocionalne veze, odnos s roditeljima, spolnost i slično, stoga im je podrška nužna. Još uvijek se, nažalost, ovakvo traženje pomoći percipira kao slabost i smatra se sramotnim te se i ograničava djecu u nastojanjima da zatraže podršku. Obiteljsko okruženje trebalo bi djeci pružati osjećaj sigurnosti. U istom je potrebno njegovati otvoren odnos, u kojem će djeca znati da se za svaki problem na koji naiđu mogu obratiti roditeljima. Izuzetno je važno da roditelji i djeca redovito komuniciraju, te da su djeca sigurna da se roditeljima mogu povjeriti.

Ukratko, brinimo jedni o drugima i razgovarajmo o svemu što nas muči. To je korak ka boljem svijetu, možda mali, ali u pravom smjeru.

Ostavite komentar