Slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 25. obljetnicu Oluje

Prije 25 godina u oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji Oluja, hrvatske vojne i redarstvene snage za samo 84 sata oslobodili su 10 400 četvornih kilometara teritorija od okupacije pobunjenih Srba.

Uspjeh Oluje utjecao je i na završetak rata u BiH te kasniju mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, a oslobađanje Knina bilo je kruna akcije.

Zora 4. kolovoza 1995.; počinje vojno redarstvena operacija Oluja. Zapovijed za napad izdana je u 5 ujutro.

U akciju je krenulo gotovo 200 000 hrvatskih vojnika, a u napad na neprijatelja išlo se iz 30 smjerova. Srpske snage odgovorile su granatama na Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac i druga okolna mjesta.

No, akcija Oluja napredovala je munjevito.           

Već drugog dana operacije, 5.kolovoza, provedeno je 80 posto planiranih borbenih zadaća.

Većina okupiranih hrvatskih gradova opet je bila slobodna, među njima Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac i Drniš. Toga dana oslobođen je i Knin, središte neprijateljske pobune u Hrvatskoj.

U Knin su ušle postrojbe 4. i 7. gardijske brigade.

''Ovo je trenutak koji smo mi kao hrvatski vojnici čekali, a ja vjerujem, i cijela Hrvatska.''

Oslobađanjem Knina ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluje, ali i cijelog Domovinskog rata.

Točno u podne toga dana na kninskoj tvrđavi zavijorila se hrvatska zastava. Evo što je tada rekao prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman.

''Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne, nezavisne Hrvatske.'

'Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa Srpske vojske Krajine hrvatskom generalu Petru Stipetiću značila je kraj operativnog dijela akcije.

U akciji je život za domovinu dalo 196 pripadnika oružanih snaga, a najmanje 1 100 ih je ranjeno. Bila je to najsjajnija vojna operacija u hrvatskoj povijesti.

Ostavite komentar