IZUZETNA POMOĆ GRAĐANIMA Saznali smo čime se sve bavi Centar podrške 521 u Puli

U pulski Centar podrške možete doći i dobiti pomoć za gotovo bilo koji problem koji vas muči.

Iris Foriš
Iris Foriš

1 Veljača 2025 I 16:15

IZUZETNA POMOĆ GRAĐANIMA Saznali smo čime se sve bavi Centar podrške 521 u Puli
Foto: Grad Pula / FB, Zuzana Hoti-Radolović Centar podrške 521 i njegova koordinatorica

Centar podrške 521 usmjeren je na olakšavanje pristupa socijalnim i zdravstvenim uslugama te poboljšanje kvalitete života građana koji im se obraćaju.

Ovaj izuzetno poseban projekt, koji je prerastao u nešto više, nešto stalno za građane Pule pozitivan je primjer i za druge gradove. A kako bismo saznali čime se on točno bavi, porazgovarali smo s koordinatoricom Centra podrške 521 Pula, Zuzanom Hoti-Radolović.

"Posredujemo u ostvarivanju prava i usluga dostupnih putem Hrvatskog zavoda za socijalni rad (ranije Centar za socijalnu skrb), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Istarskih domova zdravlja (IDZ), patronažne službe te drugih javnih i privatnih ustanova, poput Opće bolnice Pula, kao i kroz suradnju s humanitarnim organizacijama i drugim relevantnim institucijama.

Informiramo građane o mogućnostima i uslugama u zajednici u skladu s teškoćama zbog kojih nam se obraćaju, izrađujemo plan podrške i aktivno sudjelujemo u cijelom procesu – od prikupljanja potrebne dokumentacije i popunjavanja zahtjeva do predaje u odgovarajuće institucije, a nerijetko dobivamo i povratne informacije od strane građana o rezultatima pružene podrške.", kaže Hoti-Radolović.

Primjera radi, posreduju između korisnika i Hrvatskog zavoda za socijalni rad u ostvarivanju  prava i usluga kao što je,  primjerice, jednokratna novčana naknada koja se može odobriti samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i sl.) ne može podmiriti.

Ukupni iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne može iznositi više od 331,81 eura za samca, odnosno 464,53 eura za kućanstvo.

"U osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, Zavod može jednom godišnje priznati jednokratnu naknadu u iznosu do 1.327,23 eura. Uz navedeno, korisnicima pomažemo kod podnošenja zahtjeva za inkluzivni dodatak, za ostvarivanje prava na uslugu osobne asistencije, na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), naknadu za ugroženog kupca energenata, status roditelja njegovatelja/njegovatelja.

Nadalje, kada su u pitanju osobe s invaliditetom,  posredujemo u ostvarivanju prava na Europsku parkirališnu kartu, Europsku i Nacionalnu iskaznicu za osobe s invaliditetom,  dodatke za podizanje kvalitete života i socijalno uključivanje te druge slične usluge", kaže koordinatorica centra.

Foto: FB / Zuzana Hoti-Radolović

Osim toga, u Centru posreduju u ostvarivanju prava i usluga iz Socijalnog programa Grada Pule, kao što su prehrana u Pučkoj kuhinji, dostava gotovih obroka korisnicima narušenog zdravlja i niskih prihoda, naknadu za troškove stanovanja.

Također, upućuju korisnike na prava i usluge koje pružaju druge jedinice lokalne samouprave na urbanom području Pula.

Surađuju i s drugim pružateljima usluga tako da pomažemo korisnicima u ostvarivanju pomoći i njege  u kući  (npr. putem Doma Alfredo Štiglić) ili ih upućujemo na usluge  gerontodomaćice koje pruža Gradsko društvo Crvenog križa i Udruga paraplegičara i tetraplegičara Istarske županije.

Blisko surađuju s humanitarnim organizacijama unutar Humanitarne mreže Grada Pule na način da povezuju korisnike s udrugama koje osiguravaju pakete hrane, odjeću, kućanske potrepštine te predmete u kućanstvu. Kada se ukaže potreba, korisnike upućuju i na savjetovališta i terapijske usluge vezane uz zaštitu mentalnog zdravlja, osobito mlade, obitelji u krizi i žrtve nasilja. 

"Nadalje, pružamo sluge savjetovanja roditelja djece s teškoćama u razvoju što uključuje pružanje podrške u razumijevanju njihovih prava, usmjeravanje prema dostupnim terapijskim i edukacijskim programima te pomoć u povezivanju s odgovarajućim stručnjacima i ustanovama. 

Naša primarna uloga je pružanje informacija, no, kada se ukaže potreba aktivno sudjelujemo u svim fazama procesa, čime korisnicima osiguravamo trajnu podršku. Na taj način omogućavamo građanima lakše upravljanje životnim izazovima i povećavamo dostupnost ključnih usluga u zajednici.

Foto: Centar podrške 521

Koji su najveći izazovi s kojima se Centar podrške 521 suočavao u prve dvije godine rada?

Jedan od najvećih izazova je opterećenost sustava, posebice Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Jedinstvenog tijela vještačenja koje djeluje pri Zavodu  za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, zbog čega postupci za ostvarivanje prava ili usluga iz sustava socijalne skrbi traju iznimno dugo.

Nažalost, događa se da korisnici, posebice starije i teško bolesne osobe, ne dožive trenutak ostvarenja svojih prava, što ukazuje na ozbiljan problem preopterećenosti i činjenicu kako sustav sve teže odgovara na potrebe onih kojima je podrška najpotrebnija. 

Drugi veliki izazov je nedostatak smještaja u kriznim situacijama za osobe koje nisu potpuno samostalne u obavljanju osnovnih aktivnosti poput osobne higijene ili kretanja. Takvi kapaciteti jednostavno ne postoje u dovoljnoj mjeri, što ostavlja mnoge starije osobe bez rješenja u hitnim situacijama. Ovo je čest slučaj za osobe u ekstremnom siromaštvu, bez razvijene mreže društvene podrške,  gdje bi besplatna usluga za njih, kao krajnje korisnike, bila jedini izlaz.

Nedostatak mjesta u domovima za starije i nemoćne osobe dodatno otežava situaciju, jer oni s niskim prihodima i narušenim zdravljem često ostaju bez ikakvog adekvatnog smještaja ili podrške.

I osobe s invaliditetom ovisne o pomoći druge osobe susreću se sa sličnim problemom. Naime, u hitnim situacijama, kada se npr. osoba koja im pruža njegu razboli ili premine, unutar sustava nema žurnih rješenja  kako toj osobi pružiti podršku. Te su situacije posebno frustrirajuće.

Foto: Centar podrške 521

Na koje sve načine Centar podrške 521 pomaže zajednici?

Prva ideja je bila kako će Centar podrške biti isključivo mjesto povezivanja korisnika i pružatelja usluga. Vrlo brzo se ispostavilo kako samo to neće biti dovoljno te se usluga proširila i na praćenje slučaja. Zapošljavanjem kolegice Ane Božić, dipl. soc. radnice koja je educirana socijalna mentorica, Centar podrške 521, uz to što je bogatiji za jednu iznimnu osobu, bogatiji je za jednu socijalnu uslugu.

Nadalje, doista se trudimo dobro sagledati situaciju svakog korisnika i sugerirati usluge koje će odgovoriti na njihov problem. Ponekad je to samo savjet, a nekad je to niz usluga. Nekada korisnici dođu s točno određenim očekivanjima i ako ne dobiju baš to što su željeli budu nezadovoljni. Mi, nažalost, nemamo čarobni štapić. 
Koje kategorije građana najviše traže pomoć Centra podrške 521?

Centar pruža podršku svim kategorijama građana. Naša vrata otvorena su osobama s invaliditetom, onkološkim bolesnicima, umirovljenicima, nezaposlenim osobama, osobama koje imaju materijalno-financijskih poteškoća i općoj populaciji. Osobito je važno napomenuti kako Centar funkcionira po principu "otvorenih vrata", što znači da svatko tko ima potrebu može doći i zatražiti pomoć bez prethodne najave. Naše radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 16 sati, utorkom i četvrtkom od 8 do 18 sati. 

Kako su korisnici reagirali na usluge Centra i što se može unaprijediti?

Centar podrške 521 tijekom 2024. godine pružio je 674 usluga za 321 korisnika. Ovoj brojci treba pridodati pulske umirovljenike koji su  trenutačno najčešći posjetitelji Centra budući da se kod nas podnose zahtjev, izrađuju i izdaju umirovljeničke iskaznice.  

Neki korisnici riješe svoj problem već prilikom prvog posjeta. Drugi se vraćaju više puta, a postoje i oni s kojima smo izgradili dugoročne odnose.
Iako su korisnici općenito zadovoljni uslugama, prepoznajemo kako uvijek postoji prostor za napredak. Posebno želimo unaprijediti dostupnost određenih usluga, kao i razviti alate koji će omogućiti bržu i efikasniju komunikaciju s pružateljima usluga.

Foto: Centar podrške 521

Kako je Centar podrške 521 pomogao u integraciji osoba s teškoćama i marginaliziranih skupina?

Nemamo dovoljno povratnih informacija o dugoročnom utjecaju Centra na integraciju marginaliziranih skupina, no vjerujemo kako smo ostvarili pozitivan doprinos. Posebno u pogledu zapošljavanja osoba s invaliditetom te pružanja podrške osobama u teškim materijalnim situacijama. Naš cilj je omogućiti ravnopravnije sudjelovanje ovih skupina u društvu kroz različite vidove pomoći i podrške.

Kako se financira rad Centra podrške 521 i postoje li planovi za proširenje financiranja?

Centar podrške 521 je usluga koju je Grad Pula ugovorio s Gradskim društvom Crvenog križa Pula i Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre uz financijsku podršku ostalih JLS-ova s urbanog područja Pula. Na usluzi su zaposlene dvije osobe, Ana Božić, dipl. soc. radnik kao djelatnica Gradskog društva Crvenog križa Pula i Zuzana Hoti-Radolović zaposlena u Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre.

Centar podrške nalazi se u Zagrebačkoj 18. Troškovi plaća, održavanja web aplikacije, opreme i svi ostali troškovi financiraju se iz gore spomenutih proračuna. Trenutno ne raspolažemo detaljnim informacijama o iznosima.

Kakvi su planovi za budućnost Centra podrške?

Centar planira nastaviti slušati potrebe građana i prilagođavati se njihovim zahtjevima. Naš je zadatak kontinuirano pratiti koje usluge postoje, koje su potrebne te na koje izazove građani najčešće nailaze. Kao odgovor na to, razvijamo prijedloge za unapređenje sustava.

Jedan od ključnih dugoročnih ciljeva je proširenje aplikacije kojom se Centar koristi. Ideja je stvoriti mrežu koja bi u realnom vremenu omogućila sustavima dijeljenje podataka o dostupnosti usluga. Iako je ovo složen i financijski zahtjevan projekt, vjerujemo kako bi značajno unaprijedio učinkovitost i dostupnost usluga u zajednici.