STIGAO JE OŽUJAK - Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj

Hrvatski sabor je 2023. godine službeno proglasio ožujak Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj.

Rak debelog i završnog crijeva jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s gotovo 2 milijuna novooboljelih i gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje.

U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s preko 3.600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.079 umrlih u 2020. godini.

Uzrok raka debelog crijeva još uvijek nije u potpunosti poznat. Istraživanja potvrđuju da je bolest rezultat međudjelovanja nasljednih čimbenika i utjecaja okoliša.

U većini slučajeva rak debelog crijeva nastaje iz polipa u crijevima koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor.

Nastanak bolesti događa se kada se stanice počnu nekontrolirano dijeliti, a rano otkrivanje može spasiti brojne živote.

Veliki polipi mogu uzrokovati bolove u trbuhu, zatvor i, u rijetkim slučajevima, potpunu opstrukciju crijeva. Ako polip spriječi kretanje stolice i plinova, to može biti iznimno bolno i opasno po život.

Zloćudno promijenjeni polipi mogu se proširiti na okolna tkiva, a stanice raka mogu putem krvi i limfe stvoriti metastaze u drugim dijelovima tijela.

S druge strane, mali i dobroćudni polipi obično ne uzrokuju probleme, ali mogu uzrokovati neprimjetno krvarenje. Nakon uklanjanja, rijetko se ponovno pojavljuju ili šire.

Čimbenici rizika

Dob je jedan od ključnih čimbenika rizika. Oko 90% oboljelih ima više od 50 godina kada im se dijagnosticira bolest.

Zato se preporučuju probir i preventivni pregledi u dobi od 50 do 74 godine, dok američke smjernice preporučuju probir već od 45. godine.

Ostali čimbenici rizika uključuju obiteljsku anamnezu, upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa te prethodno oboljenje od raka debelog crijeva, jajnika, endometrija ili dojke.

Nasljedni sindromi, poput obiteljske adenomatozne polipoze (FAP) ili Lynchovog sindroma, također povećavaju rizik.

Način života i povećani rizik

Nekoliko čimbenika povezanih sa stilom života može pridonijeti većem riziku od razvoja raka debelog crijeva.

Među njima su nedostatak tjelesne aktivnosti, neuravnotežena prehrana s malo voća, povrća i vlakana, ali s puno masti i prerađenog crvenog mesa, pretilost i prekomjerna tjelesna težina, pretjerana konzumacija alkohola, pušenje duhana.

Simptomi i stadiji bolesti

Bolest se često otkriva u kasnoj fazi, kada su mogućnosti liječenja ograničene.

Simptomi uznapredovale bolesti uključuju anemiju, vidljivu krv u stolici, promjene u pražnjenju crijeva, bolove u trbuhu, crijevnu opstrukciju, povećanu jetru i prisutnost tekućine u trbuhu.

Probir i rano otkrivanje raka debelog crijeva

Probir je namijenjen osobama koje nemaju izražene zdravstvene probleme, ali su u rizičnoj skupini.

Pregled stolice na nevidljivu krv prvi je korak u otkrivanju mogućih problema, a pozitivan nalaz upućuje pacijenta na daljnju dijagnostiku.

Kolonoskopija je najpouzdanija metoda pregleda debelog crijeva, koja omogućuje otkrivanje i uklanjanje polipa prije nego što postanu zloćudni.

Da bi se značajno smanjila smrtnost od raka debelog crijeva, važno je da građani redovito sudjeluju u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Procjenjuje se da bi se time svake godine moglo spasiti između 1.000 i 1.500 života.

Dijagnostika i liječenje

Dijagnoza se postavlja testiranjem stolice na okultnu krv i kolonoskopijom. Ako se otkriju polipi, šalju se na patohistološku analizu kako bi se utvrdilo jesu li zloćudni.

U slučaju potvrđene dijagnoze, pacijent se upućuje na daljnje pretrage i planiranje liječenja.

Kolonoskopija se smatra najsigurnijom metodom otkrivanja raka debelog crijeva. Pregled nije bolan, ali može biti neugodan. Obavlja se u gastroenterološkim klinikama, a priprema uključuje čišćenje crijeva sredstvima poput Plenvua.

Liječenje ovisi o stadiju bolesti. Kirurški zahvat je jedina mogućnost za lokalizirani rak, dok se u slučaju metastaza primjenjuju kemoterapija i ciljana biološka terapija.

Standardni lijekovi uključuju 5-fluorouracil, kapecitabin i oksaliplatin, dok se za ciljanu terapiju koriste bevacizumab, cetuksimab, nivolumab i drugi biološki agensi.

Rak debelog crijeva ozbiljan je zdravstveni problem koji se može prevenirati redovitim pregledima i zdravim načinom života.

Rano otkrivanje značajno povećava šanse za preživljavanje, dok sudjelovanje u programima probira može spasiti tisuće života godišnje.

Stoga je važno poticati građane na odgovorno ponašanje prema vlastitom zdravlju.