Studenti iz četiri europske zemlje učili o održivom turizmu u Poreču
Na projektu je ukupno 6 projektnih partnera iz 4 europske države koji su zajedničkim snagama pripremili edukativne sadržaje koji su bili temelj u organizaciji GreenTEA ljetne škole.
U Poreču se od 12. do 16. svibnja održavala GreenTEA ljetna škola u sklopu projekta Unapređenje obrazovanja o zelenom turizmu u visokoškolskom sustavu kroz razvoj alternativnih prilika za učenje (akronim: GreenTEA).
Projektom se žele unaprijediti znanja i vještine budućih ali i trenutnih profesionalaca u turizmu u području zelenog i održivog turizma razvojem edukativnih sadržaja dostupnih na on-line platformi. Projekt je financiran sredstvima Europske Unije iz Erasmus + programa, a vrijeme trajanja projekta je 3 godine (2023-2026).
Na projektu je ukupno 6 projektnih partnera iz 4 europske države koji su zajedničkim snagama pripremili edukativne sadržaje koji su bili temelj u organizaciji GreenTEA ljetne škole.
Školu je pohađalo sveukupno 36 studenata iz četiri europske države (Finska, Mađarska, Hrvatska i Portugal) te je sudjelovalo 14 predavača. Da sve aktivnosti skladno prođu pobrinuli su se ispred Instituta za poljoprivredu i turizam Ana Težak Damijanić, Ninoslav Luk, Katarina Breščić, Anita Silvana Ilak Peršurić, Adriano Fabreti i Borna Šetić.
Program GreenTEA ljetne škole uključivao je teorijska predavanja o utjecaju klimatskih promjena na turizam, osnovama zelenog turizma, etičkim kodeksima u zelenom turizmu, održivom turističkom ponašanju, marketingu i komunikaciji u kontekstu održivosti, održivim marketinškim strategijama, ESG izvještavanju i komuniciranju, zelenom destinacijskom upravljanju i dionicima u zelenom turizmu, turizmu posebnih interesa u kontekstu klimatskih promjena te ekološkim oznakama u turizmu.
GreenTEA ljetnu školu su službeno otvorile Kristina Brščić, pomoćnica ravnatelja za gospodarstvo s Instituta za poljoprivredu i turizam te Rita Domjánné Nyizsalovszki, voditeljica projekta s Eszterházy Károly Catholic Sveučilišta. Tematika prvog dana je bila umjerena na osnove zelenog turizam te su obrađene teme utjecaja klimatskih promjena na turizam (Rita Domjánné Nyizsalovszki, Eszterházy Károly Catholic University) s posebnim naglaskom na utjecaje klimatskih promjena na vinarstvo i vinski turizam (Tamás Várhelyi, Eszterházy Károly Catholic University), definicije i osnovni principi zelenog turizma (Catarina Martins, Polytechnic Institute of Bragança), te etički kodeks u zelenom turizmu (Márcio Martins, Polytechnic Institute of Bragança).
Foto: Institut za poljoprivredu i turizam
Kroz popodnevnu radionicu studenti su istraživali različite aspekte održivog ponašanja turista pod vodstvom suradnika s Eszterházy Károly Catholic sveučilišta (Rita Domjánné Nyizsalovszki, Tamás Misik, Tamás Várhelyi, Ádám Novotny).
Tematika drugog dana je bila zeleno poslovanje u turizmu koje je uključivalo tematiku održivog ponašanja u kontekstu marketinga i komuniciranja te strategije održivog marketinga (Emma Roinila, Satakunta University of Applied Sciences) kao i osnove ESG (Environmental, Social and Governance) izvještavanja (Domingos Pires, Portugal NTN) te primjere komuniciranja održivosti u kontekstu ESG izvještavanja (João Neves, Portugal NTN).
Zadnji teorijsko orijentirani dan fokusiran je na zeleno upravljanje destinacijom gdje su obrađene teme upravljanja zelenom destinacijom (Daniela Soldić Frleta, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu), uključivanja dionika u zeleni turizam (Jelena Đurkin Badurina, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu) te odnos klimatskih promjena i turizma posebnih interesa u kontekstu korištenja šuma (Tamás Misik, Eszterházy Károly Catholic University).
Foto: Institut za poljoprivredu i turizam
Na zadnjoj radionici, studenti su razmatrali ulogu oznaka u turizmu s posebnim osvrtom na ekološke oznake (Hana Paleka, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Milena Radošević, Avensis).
U četvrtak su polaznici GreenTEA ljetne škole posjetili nacionalni park Brijuni gdje su iskusili spoj turizma i održivosti. Zadnji dan, polaznici GreenTEA ljetne škole posjetili su Vrsar, odnosno Znanstveno edukativni centar koji se nalazi u šumi Kontija gdje su im Klara Trošt Lesić, direktorica turističke zajednice Vrsar i Tea Štifanić, voditeljica Znanstveno edukativnog centra iznijele svoja iskustva u organizaciji održivih turističkih događaja.
Na kraju su polaznici GreenTEA ljetne škole iskusili kako uključiti vino u turizam kroz prezentaciju koju su održale Anita Silvana Ilak Peršurić i Sanja Radeka.
U razgovoru za Rovinj FM, istarski župan Boris Miletić osvrnuo se na aktualne političke prilike, planove za novi mandat te komentirao aktualna zbivanja u županiji.
Za sve građane koji ne upravljaju automobilom ili nemaju drugog načina da odu na poslijepodnevno kupanje na omiljene im rabačke plaže, Grad Labin je osigurao sufinanciranje dodatnih polazaka autoprijevoznika Arriva.
Prva ekološka akcija zakazana je za 28. lipnja 2025. u Limskom zaljevu, a akcija će trajati od 9 do 11 sati te se očekuje sudjelovanje više od 20 ronioca iz različitih ronilačkih klubova.
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 000 slučajeva u ljudi godišnje.
Tijekom NOB-a Pula je dala 700 žrtava koje su izgubile svoje živote u borbi protiv okupatora, a više od 3000 sugrađana borilo se u partizanskim jedinicama.
Gradonačelnik Orlić istaknuo je da se obilježavajući 84-godišnjicu osnutka prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska mora reći da su vrijednosti antifašizma utkane u temelje moderne i suverene Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku povodom Dana antifašističke borbe, naglasivši važnost očuvanja temeljnih društvenih vrijednosti, posebno u vremenu složenih globalnih izazova.
Hrvatska je imala najbrojniji antifašistički pokret u okupiranoj Europi, dok je Istra antifašistički otpor započela još 1919. godine, kao odgovor na talijansku represiju i ukidanje nacionalnog identiteta.
Slavi se Dan antifašističke borbe i to u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.