Zaboravite naplatne kućice – evo kako će uskoro izgledati vožnja autocestom
Naplatu će obavljati moderni prometni portali s kamerama, semaforima i antenama za automatsko očitavanje ENC uređaja, a sustav bi trebao omogućiti naplatu čak i pri brzini vožnje od 130 km/h.
HRT
15 Srpanj 2025 I 08:57
Foto: IstraINIlustracija
Novi elektronički sustav naplate cestarine na svim autocestama u Hrvatskoj trebao bi zaživjeti do kraja iduće godine, a projekt vrijedan gotovo 80 milijuna eura financira se sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
U praksi, to znači kraj naplatnim kućicama i rampama. Umjesto toga, naplatu će obavljati moderni prometni portali s kamerama, semaforima i antenama za automatsko očitavanje ENC uređaja, a sustav bi trebao omogućiti naplatu čak i pri brzini vožnje od 130 km/h, piše HRT.
"Korisnici će moći koristiti autocestu bez ikakvog zaustavljanja. Tu su još brojne prednosti, smanjenje zagađenja emisija štetnih plinova, također sustav će biti u potpunosti digitalan te će omogućiti recimo po potrebi i dinamičko formiranje cijena."
U prvih sedam mjeseci ove godine autocestama je prošlo 45 milijuna vozila – dva milijuna više nego lani.
11:06Prije 179 d05.08.2025
Iako se već neko vrijeme u javnosti šuška o mogućem kašnjenju radova, iz Hrvatskih autocesta (HAC) tvrde da sve ide prema planu.
"U ovom trenutku, s obzirom na ugovorene radove, nema nikakvog kašnjenja", izjavio je Hrvoje Dorčić, voditelj projekta u HAC-u.
Izvođač upozorava na izazove
No, izvođač radova, slovačka tvrtka SkyToll, ipak navodi kako su dodatni zahtjevi HAC-a, koji nisu bili predviđeni izvornim natječajem, izravno utjecali na dinamiku projekta.
"I sama razrada specifikacija dodatnih zahtjeva oduzela je vrijeme, jer je bilo važno osigurati da predložena rješenja u potpunosti odgovaraju očekivanjima naručitelja.
Radimo sve što je u našoj moći da smanjimo moguće kašnjenje, a s HAC-om trenutno razgovaramo i o mogućim utjecajima na rokove te o dodatnim troškovima", poručuju iz SkyTolla.
Ministar mora, prometa i infrastrukture te potpredsjednik Vlade RH, Oleg Butković, također je istaknuo važnost poštivanja rokova, s ciljem da sustav profunkcionira do kraja listopada 2026. godine.
"Svi koncesionari moraju što prije krenuti s radovima u suradnji s izvođačem. Ne bi bilo dobro da dođe do kašnjenja, ali trenutno nemam informacija da nešto ne ide po planu", rekao je Butković.
Kompleksnost projekta i strogi pravilnici
Prema riječima profesora Marka Ševrovića, predstojnika Zavoda za prometno planiranje na Fakultetu prometnih znanosti, kašnjenja i dodatni troškovi kod ovako kompleksnih infrastrukturnih projekata nisu neuobičajeni. Ističe da hrvatski propisi često dodatno kompliciraju stvari.
"Ako za postavljanje semafora po tipskom projektu trebate građevinsku dozvolu, to je apsurdno. Takvi se pravilnici prema tipskim elementima infrastrukture odnose kao da se grade trajne građevine, što nije prikladno", upozorio je Ševrović.
Prvi testni prometni portali novog sustava bit će postavljeni do kraja ove godine na autocesti A3, na izlazu prema Sisku. Time počinje konkretna faza uvođenja jednog od najvećih prometnih digitalizacijskih projekata u Hrvatskoj.
Često se postavlja i pitanje koliko se radnici iz udaljenih zemalja uspijevaju upoznati s lokalnom gastronomijom i ponudom, poput istarskog pršuta ili malvazije, te utječe li to na kvalitetu usluge.
Treća korekcija kolektivnog ugovora pokazatelj je da gradska uprava nastavlja kontinuirano brinuti o unaprjeđenju materijalnih i drugih prava svojih djelatnika.
Više od četrdeset godina Armanda i Željko Sirotić iz Buzeta predano žive uz pčele, stvarajući jedini certificirani ekološki med u Istri i pretvarajući svaku kap prirode u priču o strpljenju, znanju i ljubavi prema pčelarstvu.
Dok gotovo pet tisuća doktoranada u Hrvatskoj studira ponajprije u velikim sveučilišnim centrima, pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile pripada tek simboličnih 12 upisanih – svega 0,2 posto ukupnog broja u zemlji.
Mlad i tek punoljetan, Tomislav Brstilo dao je život za Hrvatsku svega dva mjeseca nakon što se dobrovoljno priključio obrani, poginuvši u minskoj eksploziji na bojišnici Letinac–Dabar.
Građani mogu predati čak 30 različitih vrsta otpada, među kojima su baterije i akumulatori, lijekovi, boje, deterdženti i druge kemikalije, električni i elektronički otpad, toneri, jestiva ulja i masti te metalni otpad.
U nadmetanju mogu sudjelovati fizičke osobe – obrtnici, pravne osobe te zajednice ponuditelja registrirani u Republici Hrvatskoj za obavljanje odgovarajuće djelatnosti.
Najizraženiji smrad osjeti se u blizini lokalne uljare i obližnje pečenjare, gdje se nalaze i druge tvrtke čiji zaposlenici i klijenti svakodnevno prolaze tim područjem.
Iz Crvenog križa poručuju kako je svaka doza krvi dragocjena te zahvaljuju svim sudionicima na iskazanoj humanosti i spremnosti da pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Grbac naglašava kako prehrana ima ključnu ulogu u svim životnim fazama. “U djetinjstvu i adolescenciji kvalitetna prehrana nužna je za rast i razvoj te podržava pravilno lučenje hormona rasta i spolnih hormona tijekom puberteta."
Učenici su aktivno sudjelovali i pokazali visok stupanj znanja i zainteresiranosti za sigurnost cestovnog prometa te su zaključili kako su poštivanje prometnih propisa i prometna kultura važni za vlastitu sigurnost, ali i za sigurnost drugih sudionika u prometu.