Ricky Martin zapalio Pula Arena: Tisuće u glas pjevale njegove najveće hitove!
Uz vrhunsku produkciju, moćnu scenografiju i niz svjetskih hitova, publika je gotovo dva sata pjevala u glas i stvorila atmosferu za pamćenje.
23:36Prije 10 min19.06.2026
Takav model života ostavlja vidljive posljedice: sječu šuma, eroziju tla, nestanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta te povećane koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi – uzrok sve češćih i razornijih klimatskih ekstrema.
Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) ove godine pada 24. srpnja – čak osam dana ranije nego 2024. godine, upozoravaju organizacija Global Footprint Network i Sveučilište York.
To je dan kada čovječanstvo iscrpi sve prirodne resurse koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Od danas pa do 31. prosinca, globalno živimo na "kredit", trošeći resurse koje planet više ne može nadoknaditi.
Prema podacima, čovječanstvo trenutno troši prirodne resurse čak 80% brže nego što ih Zemlja može obnoviti.
Drugim riječima, živimo kao da nam stoje na raspolaganju gotovo dva planeta.
Takav model života ostavlja vidljive posljedice: sječu šuma, eroziju tla, nestanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta te povećane koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi – uzrok sve češćih i razornijih klimatskih ekstrema.
Regija u crvenom – Hrvatska sve ranije troši svoj prirodni kapital
Situacija u regiji dodatno zabrinjava. Hrvatska je svoj Dan ekološkog duga dosegla već 27. travnja, gotovo mjesec dana ranije nego 2024., kada je taj datum bio 28. svibnja. Time se potvrđuje trend ubrzanog trošenja prirodnih resursa.
Još lošije stoje naši susjedi: Slovenija je svoj prirodni kapital iscrpila već 8. travnja, Crna Gora 24. travnja, a Srbija 8. svibnja.
Bosna i Hercegovina nešto kasnije, 17. svibnja. Najbolje stoji Albanija, koja će u ekološki dug ući tek 13. rujna.
Ekološki dug star više od dva desetljeća
Iako se globalni Dan ekološkog duga posljednjih desetak godina kreće unutar nekoliko tjedana, trend je i dalje negativan.
Čovječanstvo sustavno troši više nego što planet može podnijeti, a kumulativni dug doseže čak 22 godine. To znači da bi Zemlji, u savršenom scenariju u kojem se sva šteta zaustavlja danas, trebalo više od dva desetljeća da se potpuno oporavi.
„Svake godine iznova pomičemo granice do kojih si dopuštamo ekološku štetu – već sada dugujemo planetu barem 22 godine obnove“, istaknula je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
„Želimo li i dalje zvati ovaj planet svojim domom, moramo ambiciozno krenuti prema prilagodbi većoj nego ikad prije i ublažavanju počinjene štete.“
Postoje rješenja – i već su nam dostupna
Unatoč poraznim brojkama, postoje jasna i izvediva rješenja za smanjenje ekološkog duga. Najveći potencijal za promjene nalazi se u gradovima, prehrambenim sustavima, energetskoj tranziciji i očuvanju prirode.
Prema Power of Possibility platformi, smanjenje emisija CO₂ iz fosilnih goriva za 50% moglo bi odgoditi Dan ekološkog duga za čak tri mjeseca.
Hrvatska već ima priliku za napredak – kroz primjenu modela kružnog gospodarstva, širenje obnovljivih izvora energije te očuvanje ekološki važnih područja.
„Smanjenje prekomjerne potrošnje je neophodno, ali je zaista i moguće – uz kreativnost koju mi ljudi imamo.
Pozivamo sve da podrže održiva rješenja i budu dio pozitivnih promjena koje će osigurati održiv i zdrav planet za buduće generacije“, poručila je Kalauz.
Iz Općine ističu kako je cilj ove mjere nagraditi trud, rad i postignute rezultate učenika te dodatno potaknuti izvrsnost u obrazovanju.
18:31Prije 5 h19.06.2026
Više od 6,4 milijuna eura bespovratnih sredstava stiže na jug Istre za obnovu i izgradnju vodovodne i odvodne mreže. U Svetvinčentu je u petak svečano uručen ugovor kojim se pokreću važni infrastrukturni projekti na području šest istarskih gradova i općina.
18:01Prije 5 h19.06.2026
Građanima se upućuje poziv da tijekom trajanja manifestacije poštuju upute policijskih službenika i privremenu prometnu signalizaciju kako bi događanje proteklo sigurno i bez poteškoća.
17:23Prije 6 h19.06.2026
Uspješno drugo izdanje konferencije potvrdilo je potrebu za daljnjim povezivanjem obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sustava, lokalne i regionalne uprave, civilnog sektora i odgovornih kompanija.
16:15Prije 7 h19.06.2026
Vozači koji posljednjih dana prolaze željezničkim prijelazom u Grguci kod Kanfanara suočavaju se s velikim gužvama i neispravnom signalizacijom. Crvena svjetla i zvučni alarmi često ostaju uključeni i kada vlaka nema, što kod mještana izaziva frustracije, ali i ozbiljnu zabrinutost za sigurnost.
15:12Prije 8 h19.06.2026
Neugodno iznenađenje dočekalo je stanovnike Bubana u petak prijepodne kada su ispred kućnog praga uočili poskoka. Na teren su odmah pozvani rovinjski vatrogasci koji su zmiju sigurno uklonili i vratili u prirodno stanište.
14:58Prije 8 h19.06.2026
Među školama koje su objavile natječaje nalaze se srednje škole u Bujama, Pazinu, Buzetu, Labinu, Poreču, Puli i Rovinju, uključujući gimnazije, tehničke, ekonomske, medicinske, turističko-ugostiteljske, obrtničke i umjetničke škole, kao i talijanske srednje škole.
09:49Prije 13 h19.06.2026